Toplinski val koji traje već nekoliko dana, jedna od glavnih tema s Kalelarge ali i cijele regije jugoistočne Europe, kulminirao je jučer pri čemu je na meteorološkoj postaji Puntamika izmjerena najviša temperatura zraka od 35,4°C, što je samo 0,4°C manje od apsolutnog rekorda otkad se rade sustavna mjerenja na toj postaji.

Najviša vrijednost tako je izmjerena prije svega tri godine, i to 20. srpnja 2007. od 35,8°C. Prije toga, apsolutni maksimum je glasio 35,7°C, izmjeren u dva navrata; 2. kolovoza 1990. i 3. srpnja davne 1951. godine. Tako možemo bez sumnje reći da je jučerašnji dan jedan od najtoplijih dana u Zadru u posljednjih stotinjak godina.

Možda ta činjenica i ne bi bila toliko zanimljiva da meteorolozi nisu najavljivali osvježenje tijekom noći prije; što znači da je najviša temperatura ovog toplinskog vala trebala biti izmjerena ranije, a jučerašnji dan je trebao biti svježiji. No, vrijeme je ovaj put odlučilo nekako po svome, i ovaj ekstrem svakako je iznenadio prognostičare. Pa što se zapravo dogodilo? Je li ovo posljedica globalnog zatopljenja? El Nina? Ili samo slučajnosti? Nastojat ćemo dati odgovor na to pitanje.

Sjevernim krajevima Hrvatske u noći sa subote na nedjelju premještala se oslabljena hladna fronta. Svojim krajičkom fronta je okrznula Jadran i to nije bilo dovoljno da se na zadarskom području oslobodi nestabilnost zraka i dođe do razvoja grmljavinske naoblake s kišom. Upravo ta činjenica, izostanak kiše, jedan je od razloga zbog kojeg nije došlo do prognoziranog osvježenja. Fronta je na našem području bila slabija od očekivanja. No, ipak je bila dovoljno jaka da iza sebe donese umjerenu do pojačanu buru u još uvijek vrlo toploj zračnoj masi koja se sa sjevera Afrike akumulirala u našoj široj regiji proteklih dana. Hladna fronta dovukla je sa sobom tek manju količinu svježijeg zraka koji se uglavnom zadržao u sjevernijim krajevima Hrvatske. Kako je naoblaka izostala, sunčevo zračenje i dalje je bilo maksimalno učinkovito, i ta tri čimbenika zapravo su razlog ovako visokoj temperaturi tijekom nedjelje.

Poklapanje vrlo tople afričke zračne mase, čiste, bezoblačne atmosfere i bure donijelo je zamalo pa apsolutni rekord temperature. Možda je zanimljivo ukratko pojasniti kako bura podiže temperaturu; taj efekt se naziva fenskim učinkom, a nastaje zbog spuštanja zraka niz Velebit i njegova komprimiranja na manjoj nadmorskoj visini, što prema termodinamičkim zakonima ima za posljedicu zagrijavanje za 1°C na svakih 100 metara silaska.

To znači ako iznad vrha Velebita na nekih 1800 metara nadmorske visine imamo sjeveroistočnu zračnu struju, koja se prelaskom vrha planine lomi prema njezinom podnožju (hidraulički skok), dolaskom do mora zrak se zagrije sa svoje početne temperature za 18°C. Ako je zrak iznad vrha Velebita imao temperaturu 20°C, u podnožje će on doći pregrijan na čak 38 Celzijevih stupnjeva! Dolaskom do Zadra preko Ravnih kotara ipak će se malo ohladiti, ali svejedno će biti znatno topliji od zraka koji se nalazi ispred njega, nad morem.

No vratimo se na trenutak i na spomenuto globalno zatopljenje i El Nino. Te dvije fraze su vrlo učestale u medijima posljednjih dana, kao što je i "skoro ledeno doba" bilo popularno ove zime nakon par ispodprosječno hladnih dana. El Nino je klimatski fenomen povišene temperature površine pacifičkih tropskih voda koji se odražava na globalnu temperaturu zraka na planeti na način da u vrijeme jakog El Nina uvijek bilježimo skok u globalnoj temperaturi zraka na Zemlji.

Suprotno tome, za vrijeme La Nine (perioda hlađenja površine Tihog oceana u tropima), bilježi se pad globalne temperature na planeti. Pa su tako globalno zatopljenje i El Nino svojim zajedničkim snagama podigli globalnu temperaturu na Zemlji za oko 0,5°C (da, pola Celzijeva stupnja) u odnosu na prosjek od 1979 do 1998.godine I slabljenjem El Nina, te prelaskom u La Ninu, upravo je započelo hlađenje atmosfere, koje će se kroz nekoliko idućih mjeseci očitovati povratkom globalne temperature na prosječne vrijednosti ili čak i niže.

Iz ovih brojki jasno je da ni globalno zatopljenje ni El Nino ni nikakvi klimatski poremećaji ne mogu biti uzrok toplinskom valu, a ponajmanje umalo rekordnoj temperaturi koja je izmjerena. Ti utjecaji su toliko mali (pola Celzijeva stupnja), a mi govorimo o odstupanjima temperature od prosjeka od skoro deset Celzijevih stupnjeva - srednja maksimalna dnevna temperatura za srpanj u Zadru je 28°C, a u nedjelju je zabilježeno 35,4°C. Kao što smo vidjeli glavni razlog je sinoptičke naravi (priljev vrlo tople afričke zračne mase) i lokalnog karaktera (fenski učinak bure).

Iznadprosječno visoke temperature nastavljaju se i dalje; osjetno hladnija zračna masa ne nalazi se nigdje u blizini Jadrana, te će se vrućine s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 30°C, na veselje ugostitelja a na žalost mnogih građana, nastaviti i idućih nekoliko dana.