Slojevito djelo uz karizmatičnu glavnu junakinju uvrštava "Muškarci koji mrze žene" u vrh europskog filmskog stvaralaštva - pogledajte dok ga nisu "preuzeli" Ameri

Nakon rijeka suza i vapaja kolegice kolumnistice napokon sam odlučio pogledati švedski film redatelja Nielsa Ardena Opleva iz 2009 godine, 'The Girl With The Dragon Tattoo' (u originalu 'Man som hatar kvinnor') iliti po naški 'Muškarci koji mrze žene'.

Film je nastao prema hvaljenom bestseleru iz trilogije 'Millenium' autora Stiega Larssona. Kod nas je (nažalost) premijerno prikazan na ovogodišnjem Motovun film festivalu.

Zašto nažalost?

Jer ni nakon hvalospjeva publike, kao i kritike, naši distributeri nisu imali sluha da ga uvrste u redoviti kino-program. No, to je neka druga priča. Vratimo se na naš film.

Priča prati Mikaela Blomkvista, novinara (odlični Michael Nyqvist) koji nakon raskrinkavanja jedne afere biva osuđen na zatvor zbog klevete koju, naravno, nije počinio.

Prije odlaska u zatvor unajmljuje ga Henrik Vanger (Sven-Bertil Taube), vlasnik moćnog koncerna Vanger, kako bi istražio nestanak njegove nećakinje, slučaj koji se dogodio prije četrdeset godina. Blomkvistu će u istrazi neočekivano pomoći hakerica, Lisbeth Salander (fantastična Noomi Rapace).

Glavni junaci tokom istrage otkriti će grozne tajne iza kojih se krije moćna Vanger obitelj...

Ono što ovaj film razlikuje od većine filmova slične tematike prvenstveno je karizmatičan lik glavne junakinje, koja je i sama traumatizirana događajima iz svog života, ali unatoč tome, ipak ima snagu da se odupre i najvećim izazovima koji se nižu pred njom.

Za mene ovaj je film prije svega slojevito djelo, asocira na krimiće koje gledatamo na TV-u, u obliku fantastičnih mini serijala kao što su 'Frostov Pristup' ili u ovom slučaju ' odlična serija 'Wallander', koja je također nastala na književnom predlošku, prema djelu Hanninga Mannkela. Riječ je o švedskoj seriji koja se također bavi tamnom stranom skandinavske svakodnevnice. Mnogi će pomisliti da priča i nije posebno originalna, no način na koji je prezentirana u maniri je uradaka najvećih majstora krimića.

Nažalost, ne mogu se pohvaliti čitanjem Larssonove trilogije, pa ne mogu izvući zaključak o vjerodostojnosti ekranizacije, ali sa sigurnošću vam mogu reći kako nećete požaliti ako se odlučite pogledati ovaj odličan filmski uradak. Uostalom, kao pohvalu filma treba istaknuti i činjenicu da su vrlo brzo snimljena i ostala dva nastavka navedene trilogije, kao tv-serijal 'Millenium' 2010 godine.

Ovim putem apeliram svim filmoljupcima: pokušajte doći do ovog malog komadića europskog filmskog stvaralaštva prije nego u kina stigne, a što drugo nego - američki remake, najavljen već 2011 godine.