Tko je 36-godišnji zamjenik načelnika Općine Vir, politolog s otoka Vira i kandidat za župana Zadarske županije?
Sve su dosadašnje politike u Zadru doživjele poraz: ljudi
masovno odlaze, ali mi znamo kako ih zadržati, osigurati im
uvjete za posao i stvaranje obitelji – poručuje Vučetić.
Zelena budućnost otoka Vira, projekt mikroregije, otočno
gospodarstvo, sigurnost i građanin kao nositelj održivog razvoja,
teme su koje su u protekle tri godine dominirale radom i
djelovanjem zamjenika načelnika Općine Vir Antonija Vučetića.
No ono što je 36-godišnjeg magistra politologije i privatnog
virskog poduzetnika zaista izbacilo u prvi plan, bila je kriza
uzrokovana koronavirusom kada je kao šef virskog stožera Civilne
zaštite preuzeo punu odgovornost i operativno vodio Općinu Vir u
najkritičnijim trenucima.
U kratkom vremenu Općina Vir i virski stožer osigurali su
stanovništvu otoka – pogotovo najstarijima – punu i trenutnu
zaštitu; od medicinskih rukavica, zaštitnih maski i
dezinficijensa do dostave hrane pred kućna vrata.
Vučetić je rukovodio lokalnom komunalnom službom integriravši je
u Civilnu zaštitu, a uspio je intervenirati i dobiti liječnika na
otoku, čime je, podsjetimo se, mnogima u tom trenutku pao kamen
sa srca. Bilo je to ne tako davno, na samom početku pandemije
COVID-a 19 kada su važila pravila lockdowna i kada nitko
nije mogao predvidjeti kako će se razvijati zdravstvena kriza.
Medicinska oprema u to vrijeme nije bila tako lako dostupna kao
sada.
– Tada smo preuzeli odgovornost i brzo reagirali, kao osobe
odgovorne za zdravlje svih ljudi na Viru. Iskoristili smo uigrani
općinski sustav na najbolji mogući način kako bi našim građanima
olakšali tešku situaciju. S druge strane, osigurali smo i da se
veliki infrastrukturni projekti na Viru nesmetano odvijaju.
Rekao bih kako smo istovremeno zbrinuli građane Vira onoliko
koliko je to bilo u našoj moći, dok smo s druge strane podržavali
nesmetani nastavak radova na virskoj infrastrukturi, jer ona za
nas također predstavlja život – kaže Vučetić.
Nije stoga neočekivano kada se na listi kandidata za župana
Zadarske županije našlo ime Antonija Vučetića. Iako je mlad,
posjeduje zavidno iskustvo rada u djelotvornom i složenom
komunalnom sustavu kakav je virski, a također predstavlja novu i
mlađu generaciju političara u županiji koji osjećaju, ili su
osjetili svoj moment.
Neki od njih već uspješno vode svoje općine i gradove, pa Vučetić
kao nositelj Nezavisne liste za virsko Općinsko vijeće i
Skupštinu Zadarske županije uz potporu HNS-a, HSLS-a i DSU-a,
odnosno kao kandidat za župana, računa kako dolazi njegovo
vrijeme.
– To je vrijeme već došlo – kaže Vučetić i objašnjava:
– Pravo je pitanje tko je sposoban pratiti zahtjeve vremena i tko
je spreman uzletjeti na valu promjena. Teme poput zelene
energije, održivog razvoja, klime, posebnih uvjeta modernog
gospodarstva i ekologije, prožele su modernu europsku politiku,
gospodarstvo i industriju u posljednjem desetljeću.
Mi imamo neka pozitivna iskustva na Viru u provođenju zelene
politike, a mnoga tek želimo implementirati u njegov razvoj.
Vrijeme je u tom smislu na našoj strani – ističe virski kandidat
za župana s kojim smo pretresli razloge njegove kandidature i
izborna očekivanja te mnoge županijske i virske teme.
Vučetić je uostalom prvi Viranin u povijesti koji se kandidirao
za župana Zadarske županije, a za takvo što potrebna je određena
mladenačka drskost i politička hrabrost. Ako je suditi po prvim
anketama uoči izbora, oko 20 posto podrške koje je uživao tijekom
travnja ozbiljan su politički kapital.
Želite li ovom kandidaturom za župana afirmirati virske
teme na županijskoj razini i ojačati poziciju Vira u Zadarskoj
županiji ili računate, makar s vremenom, na značajniji politički
domet?
– Virske teme, kako ih nazivate, samo su simbolika. Moj je
zadatak predstavljati sve lokalne teme, odnosno teme koje sežu od
kvartovske, odnosno mjesne politike, do politike općina, gradova
i regionalne politike. Čvrstog sam stava proizašlog iz prakse
kako je nužna sustavna i fiskalna decentralizacija ovlasti na
regionalnu i lokalnu razinu.
Gledajte, Zadrani su ti koji najbolje znaju što treba gradu
Zadru. Ne treba nama netko iz Zagreba ili Splita ukazivati što je
Zadru potrebno, ili da netko u Zadru govori kako da se upravlja
općinama i gradovima u Zadarskoj županiji.
Možemo li zaključiti kako Vaša kandidatura predstavlja
pravu afirmaciju treće političke opcije u Zadarskoj
županiji?
– Implicitno da, jer smo se afirmirali kao treća politička
opcija. Međutim točnije je kako mi predstavljamo političku opciju
koju, slobodno mogu reći, prešutno podržavaju svi politički
akteri koji imaju praktičnog iskustva u djelovanju lokalne i
područne samouprave.
Odgovorno tvrdim da ne postoji predsjednik mjesnog odbora,
načelnik i gradonačelnik koji nije imao administrativnih
poteškoća, formalno-pravnih kočnica i upravljačkih blokada
prilikom realizacije bilo kojeg projekta na operativnoj razini
svoga djelovanja.
Da pojednostavnim – naša politička opcija, kako god je
etiketirali, predstavlja interes razvoja i poboljšanje kvalitete
života naših građana, a on je moguć upravo političkim stavom. Na
otoku Viru imate uspostavljenu pronatalitetnu politiku; za prvo
dijete roditelji dobivaju od lokalne samouprave 12.000 kuna za
opremanje novorođenčadi.
To je politički stav! Zadarska županija za prvo dijete
roditeljima daje 1.000 kuna, što je također politički stav. Koju
pronatalitetnu politiku od ova dva primjera žele naši građani? E,
to je politička opcija.
Vi ste istovremeno nositelj Nezavisne liste za Vir. Kako
dolazite iz političkog okruženja načelnika Kristijana Kapovića,
predstavlja li Vaša lista nastavak puta zacrtanog još 15-20
godina unazad?
– Kontinuitet politika je izuzetno važan za razvoj društva,
pogotovo kad je riječ o dugoročnim ciljevima razvoja i strateškom
pozicioniranju prilikom njihove realizacije. Vir je najbolji
primjer za to. Transformacija Vira nije bio lagan posao. Dapače,
kad je krenula cijela priča okupljena oko političkih ideja
Kristijana Kapovića, Vir se našao na kraju tranzicijskog
razdoblja u državi. Tada smo se još učili demokraciji.
Bilo je potrebno graditi sustav iz početka, odnosno stvarati i
stvoriti preduvjete razvoja. Danas je to puno lakše. Prvo, moram
priznati kako danas na Viru imamo uigrani sustav koji stoji na
raspolaganju građanima. Danas je Vir po broju noćenja turistički
lider u Hrvatskoj.
Danas Općina Vir ima najbolju pronatalitetnu politiku u Republici
Hrvatskoj i ono što mene osobito raduje i što smatram najvećom
pobjedom našeg rada, to je demografska slika Vira. Vir iz dana u
dan raste, na Vir se ljudi doseljavaju i Vir je pun djece. To je
naša najveća pobjeda.
Što su najveći problemi općina i gradova, ako ih stavimo
u politički i institucionalni kontekst Zadarske
županije?
– Najveći problem razvoja općina i gradova su županije, a najveći
problem razvoja županija je država. Sustav je postavljen tako da
se niti jedan relevantan projekt ili politika ne mogu voditi, a
da se ne odobre od strane Zadarske županije, nekog nadležnog
ministarstva ili državne agencije. To je jednostavno politički
sustav kontrole.
Cijela priča počinje od fiskalne centralizacije, odnosno
slijevanja našeg novca u centralnu blagajnu u Zagrebu. Tamo
lokalni dužnosnici moraju ići moliti za sredstva, koja su ionako
njihova, da bi realizirali neki projekt u svojoj općini ili
gradu. Dakle, nama je praksa pokazala koji su glavni problemi, pa
zato smatramo kako je glavna kočnica razvoja bilo kojeg mjesta
upravo ovo što sam naveo.
Otvoreno govoreći, ako predsjednik nekog mjesnog odbora u Zadru
mora kampirati ispred ureda gradonačelnika da bi dobio sredstva
za izgradnju dječjeg igrališta, ili popravak ceste u svom mjestu,
onda su to sustav i uprava koji koče razvoj. Ako načelnik općine
ili gradonačelnik nekog grada moraju godinama čekati od resornih
ministarstava na rješavanje pitanja državnih zemljišta na
područjima svojih ovlasti, onda ta ministarstva koče razvoj.
Kako namjeravate riješiti takve probleme, ili makar ih
osvijestiti i približiti potrebu njihovog rješavanja?
– Za rješavanje navedenih problema potrebna je decentralizacija
na više razina. Najbitnija je fiskalna centralizacija, a ona se
mora provesti na nacionalnoj i zakonodavnoj razini. Potrebno je
osvijestiti potrebu decentralizacije sredstava i napokon
omogućiti našim sredinama ubrzani razvoj. Sve primjere imamo u
praksi, prije svega mislim na skandinavske zemlje.
Danska, Švedska i Finska su ostvarile najveći stupanj
decentralizacije, jer 65 posto ukupnih prihoda države ostaje na
razini lokalne zajednice. To je ono čemu bi naše društvo trebalo
težiti. Postoje neke mogućnosti i u postojećem zakonodavnom
okviru. Zadarska županija tako ima mogućnost povjeriti određeni
dio poslova općinama i gradovima.
Osnovno školstvo, na primjer, trebalo bi se spustiti na razinu
upravljanja općina, potom primarna zdravstvena skrb, izdavanje
građevinskih dozvola, promet i prometna infrastruktura, ili
upravljanje lukama lokalnog značaja. Na vlastitom primjeru mogu
odgovorno tvrditi kako bi sve navedene poslove kvalitetnije i
bolje obavljale općine, nego Zadarska županija.
Nadalje, imamo pozitivne primjere i u Hrvatskoj. Grad Zagreb je
izglasao odluku o financiranju mjesne samouprave, pa se 18 posto
proračunskih sredstava svake godine spušta i upravlja na razini
mjesnih odbora, a rezultat toga su razvijeniji zagrebački
kvartovi.
Na našoj županijskoj razini to bi značilo policentričan razvoj,
odnosno jačanje mikroregionalnih središta kao što su Biograd na
moru, Pag, Nin, Benkovac, Obrovac ili Gračac, koji bi
decentralizacijom olakšali rješavanje administrativnih,
zdravstvenih, obrazovnih i ostalih potreba svojim građanima.
Na javnom predstavljanju u Zadru govorili ste o tri stupa
na kojima se temelji razvoj Zadarske županije. Na prvom ste
mjestu naveli infrastrukturu, a tu se ponovno vraćamo na pitanje
osnovnih škola?
– Osnovne škole su samo dio infrastrukture koja nedostaje u
Zadarskoj županiji. Samo gradu Zadru nedostaju minimalno tri
osnovne škole ako bi razmišljali, a čini se da moramo, o uvođenju
jednosmjenske nastave. Infrastruktura je temelj. Ona mora biti
lokomotiva društvenog i gospodarskog razvoja, a mi moramo dovesti
osnovnu infrastrukturu u svaki kutak naše županije: kanalizaciju,
vodovod, prometnice, javnu rasvjetu, lučku infrastrukturu,
širokopojasni internet, elektroopskrbu i obnovljive izvore
energije.
Jednostavno moramo iskoristiti programsko razdoblje 2021. – 2027.
za završavanje priče oko komunalne infrastrukture na razini
Zadarske županije. Otvoreno mogu reći na primjeru Općine Vir: da
smo čekali zadarski Vodovod da nam napravi vodovodnu i
kanalizacijsku mrežu, garantiram kako dandanas ne bi imali niti
jedan objekt priključen na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.
Zato smo se samostalno uhvatili u koštac s rješavanjem te
problematike. Podigli smo kreditna sredstva i počeli metar po
metar, bez ičije pomoći, graditi mjesnu mrežu na otoku Viru.
Srećom, danas imamo mogućnost korištenja sredstava iz EU, pa smo
u poziciji realizirati kompletan projekt vrijedan gotovo
milijardu kuna na području Općine Vir.
Drugi stup predstavlja gospodarstvo. Kakva je Vaša vizija
gospodarskog razvoja Zadarske županije?
– Trebamo biti realni, analiza postojećeg stanja prvi je korak
pri realizaciji bilo kakve vizije. Kontinuitet politika, pogotovo
gospodarskih, izuzetno je bitan za stvaranje pozitivne
poduzetničke klime. Nedostatak infrastrukture je realan problem
za razvoj gospodarskog sektora u Zadarskoj županiji, a
prvenstveno mislim na razvoj malih i srednjih poduzetnika koji
moraju biti nositelji gospodarskog razvoja u našoj županiji.
Nakon što stvorimo infrastrukturne i institucionalne preduvjete
za razvoj gospodarstva, tek tada možemo govoriti o realizaciji
vizije zadarskog gospodarstva. No u toj viziji vidim malo i
srednje poduzetništvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,
ICT sektor i turizam kao nositelje gospodarskog rasta i razvoja.
Vidim Zadar kao etabliranu turističku destinaciju s pet zvjezdica
koja se nameće kao destinacija kulturnog, zdravstvenog,
kongresnog i gastronomskog turizma. Vidim Ravne kotare kao
generator poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma s
produktivnim gospodarskim zonama. Priobalni dio županije vidim
kao trgovinski nositelj gospodarstva Zadarske županije te
okosnicu turizma na ovim područjima. Naše otoke vidim kao mjesta
izvrsnosti i otoke života.
Poboljšavanje prometne povezanosti s otocima mora stvoriti
preduvjete mješovite ekonomije i raspršivanje visoko sezonalnog
turizma kao dominantne gospodarske grane. Naše otoke promatram
kao otoke izvrsnosti s poduzetničkim inkubatorima i pripadajućom
infrastrukturom razvoja ICT sektora. Vizija je mnogo, vizije svi
imamo, ali realizacija je mukotrpan proces. Zadatak naše
političke opcije je da ga ubrzamo.
Posljednji stup nazvali ste najvažnijim, jer je riječ o
ljudima. Možete li pojasniti?
– Iskreno, jedan od vodećih motiva moje političke aktivacije
upravo su bili poražavajući podaci politika kojima bi čovjek
trebao biti na prvom mjestu. Svaki odlazak mlade obitelji ili
mladog čovjeka iz Hrvatske promatrao sam kao poraz svih nas, bez
obzira govorimo li o lokalnoj, ili možda o nacionalnoj politici.
Mi kao društvo moramo omogućiti minimum dostojanstva svim našim
građanima i zato moramo provoditi proaktivne politike kojima to
ostvarujemo. Demografska slika Hrvatske svake godine postaje sve
lošija, a koliko je loša vidjet ćemo na popisu stanovništva već
ove godine. Dakle, proaktivne demografske mjere su neophodne u
borbi protiv tog društvenog problema.
Nadalje, moramo omogućiti mladim ljudima pronalazak posla, ali ne
tako da glavni poslodavac u gradu Zadru bude Grad Zadar, nego
moramo kroz modele zapošljavanja stvoriti i poticati poduzetnike
u stvaranju novih radnih mjesta. Zlatnoj generaciji, našim
umirovljenicima, moramo omogućiti dostojanstvo. To su naši
građani koji su cijeli život privređivali, a naša dužnost kao
društva je da im omogućimo dostojanstvene društvene i ekonomske
uvjete.
Uspjeh programa Od kolijevke do prvog
posla
– Kad smo prije dvadesetak godina počeli raditi na strategiji
razvoja otoka Vira, prva stvar koju smo morali detektirati je
takozvana temeljna politika Vira, odnosno ona politika
koja će predstavljati oslonac razvoja i stav ispod kojeg se ne
ide. To je bila demografska politika.
Smatrali smo onda i još uvijek mislimo, kako je čovjek centar
svakog mjesta. Smatrali smo kako je sva infrastruktura praktički
beskorisna ako nema ljudi koji će je koristiti. Već tada smo
zauzeli politički stav da će se trećina proračunskih sredstava
usmjeravati upravo na demografske i pronatalitetne mjere, pa smo
danas nacionalni lideri u mnogim demografskim kategorijama.
Kolokvijalno smo to nazivali programom Od kolijevke do prvog
posla, a uključuje programe potpora za opremanje
novorođenčadi, besplatan vrtić, institut roditelja odgajatelja,
nabavku školske opreme, besplatan prijevoz svim učenicima,
stipendije studentima i odrađivanje pripravničkog staža nakon
završetka studija. Imali smo još sportske stipendije i redovite
božićno-novogodišnje poklone za djecu.
To su samo neki od programa koje provodimo na području Općine Vir
kako bi zadržali stanovništvo i mlade na našem otoku. Rezultat je
sljedeći: otok Vir je sa 1.600 stanovnika prema popisu iz 2001.
došao do 3.032 stanovnika deset godina kasnije, a posljednji
podaci PU Zadarske govore o 4.880 stanovnika. Imali smo društveni
problem i uhvatili se s njim u koštac. Pobijedili smo.
