
Roberto Vodanović Čopor osebujan je zadarski umjetnik. Osim niza njegovih umjetničkih djelovanja u kojima se izražava kao glazbenik, samostalno i u sklopu sve vidljivijeg novog zadarskog glazbenog projekta Kriptidi, zatim kao pjesnik i performer, a u posljednje vrijeme posebno je vidljiv kao jedan od umjetničkih direktora programa književnog kluba Knjigozemska
Ova je prostorija u posljednju godinu preporodila i oživjela
zadarsku nezavisnu kulturnu scenu.
Prošle godine Vodanović je postao prvak Hrvatske u slam poeziji i
time donio dodatnu vrijednost zadarskoj stalnorastućoj poetskoj
sceni.
Povod ovom razgovoru je pokretanje radionica slam poezije u
organizaciji književnog kluba Knjigozemska i udruge zadarskih
pisaca ZaPis.
Roberto, što je to slam poezija i kako se ona
razlikuje od onoga što inače poznajemo pod
poezijom?
Slam poeziju bi najlakše bilo definirati kao izvedbenu poeziju
ili poetski performans. Naime, uz dobre stihove vrlo je bitna i
sama interpretacija i nastup, tako da je to ono što čini bitnu i
glavnu razliku od onoga što se konvencionalno smatra
pozijom i klasičnim čitanjem na književnoj večeri.
Prošle si se godine kao hrvatski prvak natjecao na
europskom prvenstvu u Bruxellesu. Kakvi su tvoji dojmovi o
europskoj sceni i može li se uopće u poeziji
natjecati?
Iskustvo sa europskog prvenstva je nešto što je stvarno
jako vrijedno. Puno se može naučiti i vidjeti, razmjeniti
iskustvo sa ljudima koji se bave istim ili sličnim stvarima. Ja
sam imao sreće da su te godine na natjecanju bili stvarno izvrsni
pjesnici i izvođači. A što se tiče natjecanja kao takvog,
općenito u umjetnosti je to upitno. Nije to egzaktno kao recimo
sport, ja dam dva gola ti jedan i sve je jasno.
U umjetnosti se sve na kraju svodi na osobni doživljaj i
onoga ko je u žiriju. No natječaji postoje i mislim da su
potrebni. Ja se osobno javljam na natječaje u svim vidovima
umjetnosti kojima se bavim.
U Briselu si prošao u uži krug i ostvario sjajan
rezultat. Kad si se vratio, koliko je obožavatelja mahalo sa
zastavama na aerodromu? Samo prvenstvo nije ni medijski bilo jako
pokriveno kod nas, bez obzira koliko se kunuli u promociju
Hrvatske, čini se kao da nitko ne očekuje to od
poezije.
Medijski je sve to kod nas jako slabo poraćeno kao i što se
umjetnost općenito doživljava kao nešto sporedno, za popunjavanje
prostora u eteru ili na papiru. Šteta što je tako, jer umjetnost
se itekako može dobro brendirati i postati nešto što će
predstavljati neki grad ili državu, to je nešto što je živo, što
pulsira, što kovitla i stalno se događa i mijenja, dinamično
je.
Kako komentiraš procvat poezije u Zadru? Uz razne
zanimljive pjesničke manifestacije, spomenimo i Millenium stih, u
Zadru već djeluje vrlo uspješna radionica poezije OtPis, a sad će
grad dobiti još jednu?
Indikativno, nije riječ sam o Zadru. Nedavno je urednik
Bookisnog književnog portala objavio tekst “Gdje je nestala mlada
proza?” Zbilja, u zadnje se vrijeme na sceni pojavio niz mladih i
izuzetno kvalitetnih pjesnika, a novih prozaša nigdje.
Što će se raditi na radionici?
Na radionici će polaznici probati dati novu dimenziju
svojem pisanju a to je interpretacija. Kombinirat ćemo taj
izvedbeni dio sa onim napisanim i na taj način probati zaći u
neke druge žanrove i umjetničke prakse. Dakle čeka nas dupli
posao, i pisanje i izvođenje, ali to je i dupli užitak i dupla
zabava.
Što se tiče procvata poezije, stvarno je vidljivo da puno
ljudi piše i to želi podjeliti sa drugima i to je sjajno. Mada
stoji i ona stara: puno pjesnika a malo poezije. No ja sam uvjek
za to da je bolje da ljudi provode vrijeme uz stihove nego neke
druge stvari koje su vidljive u našem društvu i podržavam
apsolutno svaki pokušaj da se pisana riječ približi što većoj
masi ljudi i kad god mogu rado se odazovem svakoj pjesničkoj
manifestaciji.
Radionica slam poezije u Knjigozemskoj kreće
sredinom travnja, a svi zainteresirani se pozivaju da pošalju
svoje prijave do 20. travnja na mail udruga@zapis.hr. Prijava treba
sadržavati jednu pjesmu i biografiju dugu najviše dvije rečenice.
Pozivaju se svi mladi, a posebno studenti koje zanima žanr
izvedbene poezije, koji su spremji stvarati i izvoditi uzbudljivu
književnost.



