Na svečanoj sjednici Općine Vir povodom 24. obljetnice osnutka virske općine i blagdana Svetog Jure, službeno će se predstaviti znanstvena monografija "Otok Vir" koju je za Općinu Vir priredilo Sveučilište u Zadru.
Prvo “čitanje” tog velikog znanstvenog projekta koji je u formi
monografije od konca prošle godine zaživio na 512 stranica,
dogodilo se točno prije dvije godine na znanstvenom skupu “Otok
Vir” kada je 30-ak stručnjaka iz različitih znanstvenih oblasti
predstavljalo prve rezultate tog istraživanja.
Virska javnost, ali i cijela kulturna, znanstvena, akademska i
sveučilišna zajednica zadarske regije, mogla se već na
predstavljanju prvih rezultata istraživanja te na programu
svečanosti otvorenja znanstvenog skupa o Viru na Sveučilištu u
Zadru, uvjeriti o posebnostima Vira, njegovim ljepotama,
geografiji, arheologiji, jeziku, tradiciji, prošlosti,
demografiji, urbanizaciji te razvojnim i turističkim projektima
Općine Vir.
O dojmovima rada na monografiji i budućoj suradnji s Općinom Vir
na izradi Strategije razvoja Vira do 2030. godine, razgovarali
smo s prof. dr. sc. Josipom Faričićem,
prorektorom za strategiju razvoja i izdavaštvo Sveučilišta u
Zadru te koautorom znanstvenog rada “Značenje Vira u
pomorsko-geografskom sustavu Jadrana u prošlosti”.
Vi ste radili na prvom značajnom projektu Općine i
Sveučilišta, izradi znanstvene monografije otoka Vira, pa je
nakon završenog projekta osnovno pitanje zadovoljstva učinjenim i
dojma kojega ste o Viru stekli u to vrijeme.
– Drago mi je da sam bio dio tima koji je pripremio znanstveni
skup o otoku Viru i obavio pripreme za izdavanje znanstvene
monografije o Viru. Tijekom tih aktivnosti Sveučilište u Zadru je
s Općinom Vir izvrsno surađivalo. Općina je znanstvenicima
osigurala infrastrukturnu i financijsku podršku da bi se
prikupili i obradili mnogi relevantni podatci o prošlosti,
prostoru, prirodnoj i kulturnoj baštini te suvremenim
gospodarskim aktivnostima otoka Vira.
Radili ste monografije o našim sredinama i ranije, pa
iako imate prethodno iskustvo pretpostavljam da nikad ne
govorimo, uvjetno kazano, o “znanstvenoj rutini”. Kakva su Vas se
otkrića o životu i postojanju otoka dojmila; čime ste bili
iznenađeni ili fascinirani? Ne pitam Vas samo za Vaše primarno
područje interesa, već i kao jednog od voditelja projekta
…
– Okupili smo zavidan broj znanstvenika iz cijele Hrvatske,
ponajprije one koji s različitih znanstvenih motrišta istražuju
hrvatske otoke. Knjigu je majstorski uredio prof. dr. sc.
Damir Magaš kojemu je povjereno pripremiti
tekstove više desetaka autora. Rezultati istraživanja doista su
dragocjeni, relevantni i zanimljivi. U hrvatskoj javnosti Vir je
uglavnom percipiran kao prostor intenzivne spontane stanogradnje
koja je degradirala okoliš.
No, objavljivanjem znanstvenih rezultata Vir se otkriva u posve
drugom svjetlu: to je otok orhideja, otok mnogih drugih prirodnih
elemenata prirodne baštine, otok vrijedne kulturne baštine,
ugodan ambijent za život i prostor iznimnih potencijala za
kvalitetan, a to znači održiv, pametan i uključiv razvoj. Ostaje,
naravno, izazov te spoznaje na najbolji način upotrijebiti u
planiranje budućih društvenih i gospodarskih aktivnosti.
Stanogradnju i druge oblike izgradnje svakako treba ograničiti i
izvoditi vrlo pažljivo, ambijentalno kontekstualizirano te
estetski i funkcionalno prikladno, a pojedine gospodarske
djelatnosti razvijati tako da se vodi računa o krhkom otočnom i
morskom ekosustavu koji su posebna virska bogatstva. Turizam je
jezgra virskoga gospodarskog sustava koji može na različite
načine obogaćivati pojedince i cijelu lokalnu zajednicu. Međutim,
potrebno je ga je planirati i provoditi sukladno tzv. kapacitetu
nosivosti virskoga prostora i potrebe dugoročno održivoga modela
gospodarenja prirodnim i društvenim resursima.
Kakva su u percepciji javnosti prethodna iskustva rada na
ovakvim znanstvenim monografijama? Dobiva li time jedna sredina
neki, opet uvjetno kazano, viši smisao, zaokruženu sliku
postojanja kroz vrijeme i prostor?
– Slobodan sam istaknuti da je Sveučilište u Zadru originalno
razvilo koncept multidisciplinarnih znanstvenih monografija o
pojedinim prostornim cjelinama okupljajući istraživače iz
različitih znanstvenih područja. Objavljeno je već nekoliko
takvih monografija, dvije su pred objavljivanjem, a nekoliko ih
se priprema. Svaka ta monografija rado je prihvaćena u
zajednicama koje su u njoj obrađene jer su to sveobuhvatni i
ponekad vrlo detaljni pregledi mnogih prirodoslovnih,
humanističkih, društvenih, biotehničkih tehničkih i drugih tema.
To su prave enciklopedije pojedinih otoka ili pojedinih cjelina
na kopnu. Međutim, koliko god takve monografije bile velike, u
njima nije napisano sve o prostoru istraživanja. Štoviše, svaka
takva knjiga je poticaj za daljnja istraživanja, onih tema koje
se iz različitih okolnosti nisu dotakle, kao i onih koje su
obrađene ali možda ne dovoljno ili ne sa svih mogućih motrišta. U
znanosti, uostalom, nema konačnih rezultata niti posve
usuglašenih zaključaka, već znanstvenici stalno tragaju za novim
spoznajama ili drugačijim interpretacijama postojećih spoznaja.
U ponedjeljak ste na sastanku s predstavnicima Općine Vir
u vezi izrade Strategije razvoja turizma do 2030. godine. O
kakvom izazovu govorimo i koliko će Vam prethodno dobiveno
saznanja o Viru pomoći pri izradi ovog projekta?
– Pohvalna je inicijativa da se zajedničkim snagama lokalne i
društveno-gospodarske zajednice za neki prostor pokušaju naći
optimalne smjernice budućega razvitka. To se s jedne strane
uklapa u misiju sveučilišta kao znanstvene i visokoškolske jezgre
koja aktivno pridonosi razvoju prostora u kojemu djeluje, a s
druge strane u strateško opredjeljenje virske lokalne samouprave
da pronalazi najbolja rješenja za prostor koji je njom obuhvaćen.
Monografija o Viru kao i slične monografije izvrsna su osnova za
izradu strateških i prostorno planskih dokumenata te za
organizaciju modernoga upravljanja prostornim resursima. To bi
trebalo unaprijediti kvalitetu života i modele moderiranja
različitim procesima, od onih aktivnosti koje se neposredno tiču
komunalnih problema i potreba do onih kojima je cilj stvaranje
dodanih vrijednosti i obogaćivanja ambijenta u kojemu se živi,
uči i stvara, radi i odmara.
