Pred nama je izuzetno zanimljiv festival LITaf, koji će se održavati u Zadru na četiri lokacije od četvrtka do subote, 15.-17. svibnja. Razgovarali smo tim povodom s jednom od mladih organizatorica i pokretačica festivala, Anjom Glavinić.

Ona nam je približila viziju ovogodišnjeg izdanja festivala književnosti i sam program koji je podijeljen na nekoliko sekcija. LITaf možete pratiti i na društvenim mrežama gdje mlada ekipa organizatora svakodnevno objavljuje novosti vezane uz program i goste festivala. A bit će ih mnogo!

Književni festival LITaf okuplja regionalne i nacionalne književnike, prozaiste i pjesnike te prevoditelje.

Projekt financira Studentski zbor Sveučilišta u Zadru. 

Program započinje otvaranjem u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a završava u Knjigozemskoj u suradnji s Udrugom za kulturu i umjetnost Punktum.

LITaf 2025., pod krovnom temom LICA istražuje što sve književnost otkriva kad se suoči s identitetom, bio on osobni, društveni, skriveni ili javni. Tijekom tri dana, autori i autorice, prevoditelji, urednici i pjesnici donose priče koje govore o svijetu koji živimo i licima koja ga oblikuju: licima prošlosti i sadašnjosti, stvarnim i izmišljenim, onima koja progovaraju glasno i onima koja tek traže svoj prostor. Književnost postaje mjesto susreta, otpora i dijaloga – gdje se šaptano izgovara jasno, a nevidljivo postaje vidljivo.

LITaf 2025. poziva: pogledajmo književnosti u lice!

Treće izdanje Književnog festivala LITaf okuplja imena: Sandra Antolić, Staša Aras, Anda Bukvić Pažin, Denis Ćosić, Marta Džaja, Zoran Ferić, Goran Glamuzina, Ena Katarina Haler, Frane Herenda, Senko Karuza, Tomislav Kuzmanović, Vanda Mikšić, Lara Mitraković, Robert Nezirović, Sven Popović, Roman Simić i Ante Zlatko Stolica.

- Cilj nam je bio spojiti individualno i društveno, i sami smo izašli iz zone komfora i bavimo se propitivanjem suodnosa autora, njihovih likova i društvene zbilje.

Fokus nam je na recentnim djelima, kao i na autorima koje u Zadru još nismo imali prilike ugostiti. To su primjerice Ena Katarina Haler s djelom Nevini, kao i Lara Mitraković, sa zbirkom poezije Queer Balkan koju je uredila s Ivanom Dražić, a za koju kritika ima samo riječi hvale.

Antologiju balkanske queer poezije predstavlja nam Denis Ćosić, a u Gumi ćemo se družiti s Karuzom, Popovićem i Ferićem te razgovarati o cenzuri, autocenzuri, te o tome što to znači biti provokativan autor danas. Jako nam je drago što će nam Staša Aras premijerno predstaviti djelo Suhozid, a Kuzmanović i Simić upoznat će nas s časopisom Relations. 

Ante Zlatko Stolica i Goran Glamuzina u Gradskoj knjižnici Zadar zajedno će nastupiti pod moderatorskom palicom Svena Popovića, a u sekciji o društvenoj stvarnosti i književnoj fikciji Sandra Antolić i Robert Nezirović, uz moderatora Franu Herendu, festivalu daju nešto mračniji ton – književnost kao prozor u ne tako bajnu društvenu stvarnost.

Nije ovo festival koji nastaje preko noći, time je itekako poseban. Već u listopadu 2024. postojala je rana verzija, a potom se radilo na detaljima, iz dana u dan!

Anja nam je posebno istaknula i divnu suradnju sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zadru, a u organizacijskom timu tu su još i Patricija Jurišić i Marina Veverec, uz nešto mlađe pojačanje koje ćete upoznati ovu godinu.

Grafički dizajner festivala zaslužan za sjajne promotivne materijale je Silvio Balija, festivalu se pridružuju i studenti-volonteri zadarskog Sveučilišta te studenti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji će u okviru projekta „(Više)Jezična Mreža: Prevođenje kao Kulturna Razmjena“, koji financira Studentski zbor, predstaviti svoje prijevode suvremenih hrvatskih i stranih autora. 

U suradnji sa zadarskim mrežnim časopisom Perkatonic predstavit će se i radovi studenata s radionica kreativnog pisanja. 

Fotogalerije su povjerene dobrom duhu festivala, prof. Adrijani Vidić.

P R O G R A M

Četvrtak, 15. svibnja
OTVORENJE    FESTIVALA:    HRVATSKA    KNJIŽEVNOST    U SVJETSKOJ KNJIŽEVNOSTI
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, 15:00-16:30

Gostuju: Vanda Mikšić, Roman Simić, Tomislav Kuzmanović, studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Moderira: Anda Bukvić Pažin

Povodom prijevoda djela Svjetska književna republika autorice Pascale Casanove, Vanda Mikšić će u društvu Romana Simića i Tomislava Kuzmanovića, urednika časopisa Relations, raspravljati o tome gdje Hrvatska stoji u svjetskoj književnosti, koje su teme zanimljive stranim izdavačima, kako se hrvatski autori mogu pozicionirati na globalnoj sceni te prema kojim kriterijima određena djela postaju dijelom svjetskog kanona. Razgovor moderira Anda Bukvić Pažin. Pozivamo Vas da nam se pridružite u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru i sudjelujete u ovom zanimljivom razgovoru o tome gdje smo, ali i kamo idemo u književnom svijetu. Nakon rasprave, studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čitat će svoje prijevode suvremenih književnih djela. 

LICA BEZ GRANICA – LIBIDO.HR: HRVATSKA EROTSKA PRIČA

Guma bar, 20:00-21:30

Gostuju: Zoran Ferić, Senko Karuza, Roman Simić Moderira: Sven Popović

Književnost nije samo refleksija stvarnosti – ona je prostor propitivanja, rušenja granica i suočavanja s onim što društvo često prešućuje. Trojica istaknutih hrvatskih autora – Zoran Ferić, Senko Karuza i Roman Simić – u svojim su djelima neumoljivi istraživači identiteta, bilo kroz prizmu muškosti, intimnih odnosa ili pak širih društvenih normi. Njihova proza često zadire u teme koje se percipiraju kao neugodne, tabuizirane ili provokativne, bilo da se radi o seksualnosti, nasilju, marginaliziranim pojedincima ili grotesknim aspektima ljudskog postojanja. No, koliko daleko književnost smije ići? U razgovoru sa Svenom Popovićem u Guma baru, autori će podijeliti svoja iskustva s granicama dozvoljenog u hrvatskoj književnosti, predstaviti zbirku Libido.hr: Hrvatska erotska priča i razmotriti što znači pisati „bez autocenzure“ i kako su njihovi tekstovi percipirani u javnom prostoru.

Petak, 16. svibnja

LICA SVAKODNEVNICE

Gradska knjižnica Zadar, 17:00-18:00

Gostuju: Ante Zlatko Stolica, Goran Glamuzina, studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Moderira: Sven Popović

Ponekad su najvažniji trenuci oni koji nam izmiču – poput obične popodnevne šetnje, mirisa kiše na betonu ili tišine u praznoj sobi. Upravo u toj svakodnevici, u neprimjetnim detaljima, skrivene su neispričane priče. Okupljeni autori pronalaze značenje u onome što često prolazi nezapaženo. Zbirka Blizina svega Ante Zlatka Stolice sastavljena je od malih, ali ključnih trenutaka koji zajedno tvore životnu cjelinu koju će studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstaviti u prijevodu na svjetske jezike. Goran Glamuzina u Tihim kućama istražuje intimu odnosa, prostore samoće i tišinu koja nerijetko govori više od riječi. O suptilnosti, introspekciji i snazi tihih trenutaka s autorima će u Gradskoj knjižnici Zadar razgovarati Sven Popović. 

LICA KOJA PAMTIMO

Gradska knjižnica Zadar, 18:15-19:15 Gostuju: Ena Katarina Haler, Staša Aras Moderira: Marta Džaja

Neke priče ostanu urezane u obiteljskim pričama, u pogledu majke, u sjeni stare kuće. Dvije autorice donose pripovijesti o ženama koje su proživjele prošla vremena te o riječima koje nikada nisu izgovorene. Ena Katarina Haler u romanu Nevini istražuje složenost ljudskih odnosa u vremenima moralnih izazova, dok Staša Aras u djelu Suhozid pripovijeda o ženama koje nastoje preživjeti Drugi svjetski rat na dalmatinskom otoku, balansirajući između gladi, straha i rijetkih trenutaka svjetla i nade. Njihove priče govore o ženama koje su oblikovale našu stvarnost, a čije snage, gubici i borbe odjekuju kroz generacije. O tome će s autoricama u Gradskoj knjižnici Zadar razgovarati Marta Džaja.

Subota, 17. svibnja

NEVIDLJIVO POSTAJE VIDLJIVO: QUEER LICA BALKANA
Knjigozemska, 17:00-18:00

Gostuju: Denis Ćosić, Lara Mitraković Moderira: Roman Simić

Što se dogodi kad lica koja su dugo bila skrivena istupe na pozornicu? Kad se neispričane ili utišane priče napokon pretoče u stranice koje slave identitet, raznolikost i prkos? „Nevidljivo postaje vidljivo“ naslov je pod kojim vam donosimo predstavljanje queer književnih antologija u kojima proza i poezija grade mostove između prošlosti i budućnosti, intime i aktivizma, onog osobnog i onog svima poznatog. Denis Ćosić i Lara Mitraković urednici su ovih “svjetionika nade”, kako ih Ćosić naziva, i kroz razgovor s Tomislavom Augustinčićem predstavljaju nam glasove preko 40 autora i autorica uz koje ćemo vidjeti koliko je ustvari queer književnost živa, glasna, prkosna i kako se bori za svoj komadić književnog prostora našeg brdovitog Balkana. Pridružite nam se u Knjigozemskoj i poslušajte priče koje su se dugo morale šaptati, a sad glasno odjekuju sa stranica antologija Rušenje četiri zida: Antologija regionalne queer poezije i Queer Balkan! 

Open mic, 18:15-19:15

LICA U MAGLI: DRUŠTVENA STVARNOST U KNJIŽEVNOJ FIKCIJI

Knjigozemska, 19:30-20:30 Gostuju: Robert Nezirović, Sandra Antolić

Moderira: Frane Herenda

Ubojstvo svećenika, nestanak mladog nogometaša – priče su to koje bi punile stranice crnih kronika, no one su u romanima o kojima ćemo razgovarati trećeg dana LITaf-a samo pukotina kroz koju ćemo proviriti u srž hrvatskog društva. Svećenik i demoni Roberta Nezirovića naoko je klasičan krimić, no je li sve zaista takvim kakvim se čini? Za protagonistom romana Hrvatska mati Sandre Antolić traga pola Zagorja, no je li ovo tek još jedna priča o nestanku ili je nestanak tek početak puno zamršenije priče? Kroz razgovor koji će voditi Frane Herenda pokušat ćemo odgonetnuti tko zapravo piše scenarij hrvatskog društva i koliko u njemu ima istine, a koliko fikcije. Dođite i uvjerite se kako ništa nije onakvim kakvim se čini – ni u romanima, ni u zbilji koju živimo.