Tko je 36-godišnji zamjenik načelnika Općine Vir, politolog s otoka Vira i kandidat za župana Zadarske županije?

Sve su dosadašnje politike u Zadru doživjele poraz: ljudi masovno odlaze, ali mi znamo kako ih zadržati, osigurati im uvjete za posao i stvaranje obitelji - poručuje Vučetić.

Zelena budućnost otoka Vira, projekt mikroregije, otočno gospodarstvo, sigurnost i građanin kao nositelj održivog razvoja, teme su koje su u protekle tri godine dominirale radom i djelovanjem zamjenika načelnika Općine Vir Antonija Vučetića.

No ono što je 36-godišnjeg magistra politologije i privatnog virskog poduzetnika zaista izbacilo u prvi plan, bila je kriza uzrokovana koronavirusom kada je kao šef virskog stožera Civilne zaštite preuzeo punu odgovornost i operativno vodio Općinu Vir u najkritičnijim trenucima.

U kratkom vremenu Općina Vir i virski stožer osigurali su stanovništvu otoka – pogotovo najstarijima – punu i trenutnu zaštitu; od medicinskih rukavica, zaštitnih maski i dezinficijensa do dostave hrane pred kućna vrata.

Vučetić je rukovodio lokalnom komunalnom službom integriravši je u Civilnu zaštitu, a uspio je intervenirati i dobiti liječnika na otoku, čime je, podsjetimo se, mnogima u tom trenutku pao kamen sa srca. Bilo je to ne tako davno, na samom početku pandemije COVID-a 19 kada su važila pravila lockdowna i kada nitko nije mogao predvidjeti kako će se razvijati zdravstvena kriza. Medicinska oprema u to vrijeme nije bila tako lako dostupna kao sada.

- Tada smo preuzeli odgovornost i brzo reagirali, kao osobe odgovorne za zdravlje svih ljudi na Viru. Iskoristili smo uigrani općinski sustav na najbolji mogući način kako bi našim građanima olakšali tešku situaciju. S druge strane, osigurali smo i da se veliki infrastrukturni projekti na Viru nesmetano odvijaju.

Rekao bih kako smo istovremeno zbrinuli građane Vira onoliko koliko je to bilo u našoj moći, dok smo s druge strane podržavali nesmetani nastavak radova na virskoj infrastrukturi, jer ona za nas također predstavlja život - kaže Vučetić.  

Nije stoga neočekivano kada se na listi kandidata za župana Zadarske županije našlo ime Antonija Vučetića. Iako je mlad, posjeduje zavidno iskustvo rada u djelotvornom i složenom komunalnom sustavu kakav je virski, a također predstavlja novu i mlađu generaciju političara u županiji koji osjećaju, ili su osjetili svoj moment.

Neki od njih već uspješno vode svoje općine i gradove, pa Vučetić kao nositelj Nezavisne liste za virsko Općinsko vijeće i Skupštinu Zadarske županije uz potporu HNS-a, HSLS-a i DSU-a, odnosno kao kandidat za župana, računa kako dolazi njegovo vrijeme.

- To je vrijeme već došlo - kaže Vučetić i objašnjava: 

- Pravo je pitanje tko je sposoban pratiti zahtjeve vremena i tko je spreman uzletjeti na valu promjena. Teme poput zelene energije, održivog razvoja, klime, posebnih uvjeta modernog gospodarstva i ekologije, prožele su modernu europsku politiku, gospodarstvo i industriju u posljednjem desetljeću.

Mi imamo neka pozitivna iskustva na Viru u provođenju zelene politike, a mnoga tek želimo implementirati u njegov razvoj. Vrijeme je u tom smislu na našoj strani - ističe virski kandidat za župana s kojim smo pretresli razloge njegove kandidature i izborna očekivanja te mnoge županijske i virske teme.

Vučetić je uostalom prvi Viranin u povijesti koji se kandidirao za župana Zadarske županije, a za takvo što potrebna je određena mladenačka drskost i politička hrabrost. Ako je suditi po prvim anketama uoči izbora, oko 20 posto podrške koje je uživao tijekom travnja ozbiljan su politički kapital.

Želite li ovom kandidaturom za župana afirmirati virske teme na županijskoj razini i ojačati poziciju Vira u Zadarskoj županiji ili računate, makar s vremenom, na značajniji politički domet?

- Virske teme, kako ih nazivate, samo su simbolika. Moj je zadatak predstavljati sve lokalne teme, odnosno teme koje sežu od kvartovske, odnosno mjesne politike, do politike općina, gradova i regionalne politike. Čvrstog sam stava proizašlog iz prakse kako je nužna sustavna i fiskalna decentralizacija ovlasti na regionalnu i lokalnu razinu.

Gledajte, Zadrani su ti koji najbolje znaju što treba gradu Zadru. Ne treba nama netko iz Zagreba ili Splita ukazivati što je Zadru potrebno, ili da netko u Zadru govori kako da se upravlja općinama i gradovima u Zadarskoj županiji.

Možemo li zaključiti kako Vaša kandidatura predstavlja pravu afirmaciju treće političke opcije u Zadarskoj županiji?

- Implicitno da, jer smo se afirmirali kao treća politička opcija. Međutim točnije je kako mi predstavljamo političku opciju koju, slobodno mogu reći, prešutno podržavaju svi politički akteri koji imaju praktičnog iskustva u djelovanju lokalne i područne samouprave.

Odgovorno tvrdim da ne postoji predsjednik mjesnog odbora, načelnik i gradonačelnik koji nije imao administrativnih poteškoća, formalno-pravnih kočnica i upravljačkih blokada prilikom realizacije bilo kojeg projekta na operativnoj razini svoga djelovanja.

Da pojednostavnim – naša politička opcija, kako god je etiketirali, predstavlja interes razvoja i poboljšanje kvalitete života naših građana, a on je moguć upravo političkim stavom. Na otoku Viru imate uspostavljenu pronatalitetnu politiku; za prvo dijete roditelji dobivaju od lokalne samouprave 12.000 kuna za opremanje novorođenčadi.

To je politički stav! Zadarska županija za prvo dijete roditeljima daje 1.000 kuna, što je također politički stav. Koju pronatalitetnu politiku od ova dva primjera žele naši građani? E, to je politička opcija.

Vi ste istovremeno nositelj Nezavisne liste za Vir. Kako dolazite iz političkog okruženja načelnika Kristijana Kapovića, predstavlja li Vaša lista nastavak puta zacrtanog još 15-20 godina unazad?

- Kontinuitet politika je izuzetno važan za razvoj društva, pogotovo kad je riječ o dugoročnim ciljevima razvoja i strateškom pozicioniranju prilikom njihove realizacije. Vir je najbolji primjer za to. Transformacija Vira nije bio lagan posao. Dapače, kad je krenula cijela priča okupljena oko političkih ideja Kristijana Kapovića, Vir se našao na kraju tranzicijskog razdoblja u državi. Tada smo se još učili demokraciji.

Bilo je potrebno graditi sustav iz početka, odnosno stvarati i stvoriti preduvjete razvoja. Danas je to puno lakše. Prvo, moram priznati kako danas na Viru imamo uigrani sustav koji stoji na raspolaganju građanima. Danas je Vir po broju noćenja turistički lider u Hrvatskoj.

Danas Općina Vir ima najbolju pronatalitetnu politiku u Republici Hrvatskoj i ono što mene osobito raduje i što smatram najvećom pobjedom našeg rada, to je demografska slika Vira. Vir iz dana u dan raste, na Vir se ljudi doseljavaju i Vir je pun djece. To je naša najveća pobjeda.

Što su najveći problemi općina i gradova, ako ih stavimo u politički i institucionalni kontekst Zadarske županije?

- Najveći problem razvoja općina i gradova su županije, a najveći problem razvoja županija je država. Sustav je postavljen tako da se niti jedan relevantan projekt ili politika ne mogu voditi, a da se ne odobre od strane Zadarske županije, nekog nadležnog ministarstva ili državne agencije. To je jednostavno politički sustav kontrole.

Cijela priča počinje od fiskalne centralizacije, odnosno slijevanja našeg novca u centralnu blagajnu u Zagrebu. Tamo lokalni dužnosnici moraju ići moliti za sredstva, koja su ionako njihova, da bi realizirali neki projekt u svojoj općini ili gradu. Dakle, nama je praksa pokazala koji su glavni problemi, pa zato smatramo kako je glavna kočnica razvoja bilo kojeg mjesta upravo ovo što sam naveo.

Otvoreno govoreći, ako predsjednik nekog mjesnog odbora u Zadru mora kampirati ispred ureda gradonačelnika da bi dobio sredstva za izgradnju dječjeg igrališta, ili popravak ceste u svom mjestu, onda su to sustav i uprava koji koče razvoj. Ako načelnik općine ili gradonačelnik nekog grada moraju godinama čekati od resornih ministarstava na rješavanje pitanja državnih zemljišta na područjima svojih ovlasti, onda ta ministarstva koče razvoj.

Kako namjeravate riješiti takve probleme, ili makar ih osvijestiti i približiti potrebu njihovog rješavanja?

- Za rješavanje navedenih problema potrebna je decentralizacija na više razina. Najbitnija je fiskalna centralizacija, a ona se mora provesti na nacionalnoj i zakonodavnoj razini. Potrebno je osvijestiti potrebu decentralizacije sredstava i napokon omogućiti našim sredinama ubrzani razvoj. Sve primjere imamo u praksi, prije svega mislim na skandinavske zemlje.

Danska, Švedska i Finska su ostvarile najveći stupanj decentralizacije, jer 65 posto ukupnih prihoda države ostaje na razini lokalne zajednice. To je ono čemu bi naše društvo trebalo težiti. Postoje neke mogućnosti i u postojećem zakonodavnom okviru. Zadarska županija tako ima mogućnost povjeriti određeni dio poslova općinama i gradovima.

Osnovno školstvo, na primjer, trebalo bi se spustiti na razinu upravljanja općina, potom primarna zdravstvena skrb, izdavanje građevinskih dozvola, promet i prometna infrastruktura, ili upravljanje lukama lokalnog značaja. Na vlastitom primjeru mogu odgovorno tvrditi kako bi sve navedene poslove kvalitetnije i bolje obavljale općine, nego Zadarska županija.

Nadalje, imamo pozitivne primjere i u Hrvatskoj. Grad Zagreb je izglasao odluku o financiranju mjesne samouprave, pa se 18 posto proračunskih sredstava svake godine spušta i upravlja na razini mjesnih odbora, a rezultat toga su razvijeniji zagrebački kvartovi.

Na našoj županijskoj razini to bi značilo policentričan razvoj, odnosno jačanje mikroregionalnih središta kao što su Biograd na moru, Pag, Nin, Benkovac, Obrovac ili Gračac, koji bi decentralizacijom olakšali rješavanje administrativnih, zdravstvenih, obrazovnih i ostalih potreba svojim građanima.

Na javnom predstavljanju u Zadru govorili ste o tri stupa na kojima se temelji razvoj Zadarske županije. Na prvom ste mjestu naveli infrastrukturu, a tu se ponovno vraćamo na pitanje osnovnih škola?

-  Osnovne škole su samo dio infrastrukture koja nedostaje u Zadarskoj županiji. Samo gradu Zadru nedostaju minimalno tri osnovne škole ako bi razmišljali, a čini se da moramo, o uvođenju jednosmjenske nastave. Infrastruktura je temelj. Ona mora biti lokomotiva društvenog i gospodarskog razvoja, a mi moramo dovesti osnovnu infrastrukturu u svaki kutak naše županije: kanalizaciju, vodovod, prometnice, javnu rasvjetu, lučku infrastrukturu, širokopojasni internet, elektroopskrbu i obnovljive izvore energije.

Jednostavno moramo iskoristiti programsko razdoblje 2021. – 2027. za završavanje priče oko komunalne infrastrukture na razini Zadarske županije. Otvoreno mogu reći na primjeru Općine Vir: da smo čekali zadarski Vodovod da nam napravi vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, garantiram kako dandanas ne bi imali niti jedan objekt priključen na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.

Zato smo se samostalno uhvatili u koštac s rješavanjem te problematike. Podigli smo kreditna sredstva i počeli metar po metar, bez ičije pomoći, graditi mjesnu mrežu na otoku Viru. Srećom, danas imamo mogućnost korištenja sredstava iz EU, pa smo u poziciji realizirati kompletan projekt vrijedan gotovo milijardu kuna na području Općine Vir.

Drugi stup predstavlja gospodarstvo. Kakva je Vaša vizija gospodarskog razvoja Zadarske županije?

- Trebamo biti realni, analiza postojećeg stanja prvi je korak pri realizaciji bilo kakve vizije. Kontinuitet politika, pogotovo gospodarskih, izuzetno je bitan za stvaranje pozitivne poduzetničke klime. Nedostatak infrastrukture je realan problem za razvoj gospodarskog sektora u Zadarskoj županiji, a prvenstveno mislim na razvoj malih i srednjih poduzetnika koji moraju biti nositelji gospodarskog razvoja u našoj županiji.

Nakon što stvorimo infrastrukturne i institucionalne preduvjete za razvoj gospodarstva, tek tada možemo govoriti o realizaciji vizije zadarskog gospodarstva. No u toj viziji vidim malo i srednje poduzetništvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ICT sektor i turizam kao nositelje gospodarskog rasta i razvoja.

Vidim Zadar kao etabliranu turističku destinaciju s pet zvjezdica koja se nameće kao destinacija kulturnog, zdravstvenog, kongresnog i gastronomskog turizma. Vidim Ravne kotare kao generator poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma s produktivnim gospodarskim zonama. Priobalni dio županije vidim kao trgovinski nositelj gospodarstva Zadarske županije te okosnicu turizma na ovim područjima. Naše otoke vidim kao mjesta izvrsnosti i otoke života.

Poboljšavanje prometne povezanosti s otocima mora stvoriti preduvjete mješovite ekonomije i raspršivanje visoko sezonalnog turizma kao dominantne gospodarske grane. Naše otoke promatram kao otoke izvrsnosti s poduzetničkim inkubatorima i pripadajućom infrastrukturom razvoja ICT sektora. Vizija je mnogo, vizije svi imamo, ali realizacija je mukotrpan proces. Zadatak naše političke opcije je da ga ubrzamo.

Posljednji stup nazvali ste najvažnijim, jer je riječ o ljudima. Možete li pojasniti?

- Iskreno, jedan od vodećih motiva moje političke aktivacije upravo su bili poražavajući podaci politika kojima bi čovjek trebao biti na prvom mjestu. Svaki odlazak mlade obitelji ili mladog čovjeka iz Hrvatske promatrao sam kao poraz svih nas, bez obzira govorimo li o lokalnoj, ili možda o nacionalnoj politici.

Mi kao društvo moramo omogućiti minimum dostojanstva svim našim građanima i zato moramo provoditi proaktivne politike kojima to ostvarujemo. Demografska slika Hrvatske svake godine postaje sve lošija, a koliko je loša vidjet ćemo na popisu stanovništva već ove godine. Dakle, proaktivne demografske mjere su neophodne u borbi protiv tog društvenog problema.

Nadalje, moramo omogućiti mladim ljudima pronalazak posla, ali ne tako da glavni poslodavac u gradu Zadru bude Grad Zadar, nego moramo kroz modele zapošljavanja stvoriti i poticati poduzetnike u stvaranju novih radnih mjesta. Zlatnoj generaciji, našim umirovljenicima, moramo omogućiti dostojanstvo. To su naši građani koji su cijeli život privređivali, a naša dužnost kao društva je da im omogućimo dostojanstvene društvene i ekonomske uvjete.

Uspjeh programa Od kolijevke do prvog posla

- Kad smo prije dvadesetak godina počeli raditi na strategiji razvoja otoka Vira, prva stvar koju smo morali detektirati je takozvana temeljna politika Vira, odnosno ona politika koja će predstavljati oslonac razvoja i stav ispod kojeg se ne ide. To je bila demografska politika.

Smatrali smo onda i još uvijek mislimo, kako je čovjek centar svakog mjesta. Smatrali smo kako je sva infrastruktura praktički beskorisna ako nema ljudi koji će je koristiti. Već tada smo zauzeli politički stav da će se trećina proračunskih sredstava usmjeravati upravo na demografske i pronatalitetne mjere, pa smo danas nacionalni lideri u mnogim demografskim kategorijama.

Kolokvijalno smo to nazivali programom Od kolijevke do prvog posla, a uključuje programe potpora za opremanje novorođenčadi, besplatan vrtić, institut roditelja odgajatelja, nabavku školske opreme, besplatan prijevoz svim učenicima, stipendije studentima i odrađivanje pripravničkog staža nakon završetka studija. Imali smo još sportske stipendije i redovite božićno-novogodišnje poklone za djecu.

To su samo neki od programa koje provodimo na području Općine Vir kako bi zadržali stanovništvo i mlade na našem otoku. Rezultat je sljedeći: otok Vir je sa 1.600 stanovnika prema popisu iz 2001. došao do 3.032 stanovnika deset godina kasnije, a posljednji podaci PU Zadarske govore o 4.880 stanovnika. Imali smo društveni problem i uhvatili se s njim u koštac. Pobijedili smo.