Na nautičkom sajmu "Boot Düsseldorf 2020." u Düsseldorfu,"FOKA" d.o.o. i vlasnik tvrtke Vedran Dorušić, pronalazač podmorskog arheološkog lokaliteta Letavica, predstavljaju Hrvatsku, otok Pag, Grad Pag, Camping Village Šimuni, ronilački turizam i podmorsko arheološko nalazište Letavica, a u sklopu promocije hrvatskog turizma za 2020. godinu.

Za tu prigodu snimljen je film o arheološkom nalazištu Letavica kojeg je uredio i montirao Alan Crljenko.

Nalazište Letavica leži na dubini od 37 do 39 m, na granici stjenovite i pješčane padine morskoga dna, na udaljenosti od oko 130 m od morske obale. Na nalazištu je oko 400 amfora koje se tipološki svrstavaju u skupinu Lamboglia 2, a mogu se podijeliti
u nekoliko varijanti.

Prema osnovnim karakteristikama oblika, amfore se mogu datirati u 1. st. pr. Kr., u vrijeme kasne Rimske Republike. Amfore su uglavnom prekrivene morskim priraslinama i međusobno srasle u kompaktnu cjelina, a manji dio je izmaknut iz glavne koncentracije nalaza.

Na udaljenosti od oko 38 metara u pravcu sjeveroistoka nalazi se olovna prečka antičkog olovno-drvenog sidra, dužine 1,6 m, koje je vjerojatno pripadalo istome brodu.

O predstavljanju podmorskog arheološkog nalazišta Letavica na sajmu "Boot Düsseldorf 2020" u programu Radio Paga emitiran je razgovor s Vedranom Dorušićem.

Kome je prvenstveno namijenjen sajam "Boot Düsseldorf 2020"?

Ovaj sajam je mjesto na kojem se mora pokazati svaka ozbiljnija ronilačka tvrka u Europi. Na sajmu su  dvije stvari. Jedna je nautika, a drugo, to je sjecište svih ronilačkih industrija u Europi tako da se tu mogu pronaći proizvođači iz Europe, Amerike, Azije, dakle, ovdje su izlagači iz cijelog svijeta.

Kako posjetitelji reagiraju na ono što im pokazujete, kako reagiraju na Letavicu?

Reakcije su vrlo pozitivne. Mnogi koji dolaze na sajam, dolaze kako bi riješili svoj godišnji odmor. Nudimo kompletnu uslugu i želimo posjetiteljima objasniti, ako dođu kod nas na Pag da su riješili sve svoje probleme. Nudimo im smještaj, gastronomiju, ronjenje i druge sadržaje, biciklizam po otoku, šetnje, jedrenje. Znači, zaokružili smo našu ponudu tako da ako dođu kod nas imaju sve odjednom. Ponijeli smo materijale Turističke zajednice Grada Paga i zadarske regije, tako da kada nas čovjek pita što imamo, možemo mu sve pokazati i objasniti. Mislim kako je to koncept za budućnost, znači ne nudimo jedan segment nego kompletnu ponudu.

Koliko su turistima roniocima zanimljiva podvodna arheološka nalazišta kao što je Letavica?

To je jedna zanimljiva tema jer ronioci to i nisu voljeli iz razloga što su do sada arheološka nalazišta bila zaštićena metalnim kavezom i onda kada se nekome spomenu amfore kažu da im to nije lijepo jer malo mogu vidjeti.  Zato im pokazujemo da je kod nas nalazište zaštićeno drugačije i da, mogu doći jedan centimetar blizu nalazišta i dobiti doživljaj oblika antičkog broda i svega ostalog. I tada postanu zainteresirani. Drugo što ronioci očekuju je da je to puno dublje, ali kod nas je to u zoni rekreativnog ronjenja. Kada to shvate odmah pokažu interes i kažu kako to žele vidjeti.

Na koji je način zaštićena Letavica?

Toj zaštiti smo dali ime tehnička zaštita jer se radi o kombinaciji više tehnologija. Jedan manji dio tog projekta nismo završili, onaj dio koji će se sastojati od ultrazvuka i kamera, a trenutno je zaštićeno tehnikama policijske namjene, čipovima, malim kamerama i slično. Tako je sve dobro zaštićeno, a dobro je što je lokacija na dobroj vidljivosti tako da se tri, četiri kamere mogu usmjeriti prema lokaciji i može se apsolutno sve pratiti cijelo vrijeme. Recimo, brod koji je krenuo prema tamo, a i vrlo dobro se vidi trag broda koji je prošao.

Znači, lokalitet je dobro zaštićen i ne  može se ništa otuđiti.

Provalili su i u najveće muzeje na svijetu, dakle, ništa nije sto posto sigurno, ali ovo je jedna nova metoda koja sigurno daje bolje rezultate od kaveza jer u realnom vremenu sve pokazuje i uvijek je aktivna. Kada se stavi kavez i netko ga provali, nitko to ne može pratiti ni vidjeti.

Iz kojih zemalja dolazi najviše turista koji žele roniti?

Najveće tržište nama u Hrvatskoj je sigurno Njemačka. Na sajmu vidimo da turisti žele doći u Hrvatsku. Nijemci su gosti koji vole istraživati i putovati i to je trend. Imaju sve više pitanja, a mi im moramo sve objasniti da bi imali viziju gdje dolaze i kako.

Projekt se promovira pod imenom Straton. Je li razog za to što strancima nije baš nije lako izgovoriti naziv Letavica?

Nije im lako izgovoriti, ali možemo reći da su i navikli jer znaju izgovoriti Mali Lošinj, znaju izgovoriti Vrsrar, što im je jednako teško. Ali, da, mi koristimo jedan drugi termin za nalazište,  a to je Straton. Materijal ide s natpisom Straton, a Letavica je službeni naziv, kako se mora nazvati prema obližnjem toponimu.

Aranžman koji nudite na sajmu uključuje boravak, hranu, smještaj, razgledavanje nalazišta i druge sadržaje. Sklapaju li se odmah i neki aranžmani za dolazak?

Turisti su skloni bukiranju online, a ovdje se ljudima pokazuje ponuda. Pripremili smo jedan sajamski paket u kojem je ronjenje, smještaj, hrana i drugo. Posjetitelji uzmu letak i mogu kupiti aranžman. Međutim, rijetko se na sajmu dogovorimo nešto do kraja.

Vi ste otkrili podmorsko arheološko nalazište Letavicu. Jeste li tada, kada je Letavica otkrivena, razmišljali koliko će to nalazište postati važno za turističku ponudu otoka?

U momentu kada sam našao nalazište nisam znao ništa. Ali, prva misao nakon par dana, nakon što je prošla ona cijela senzacija u novinama i na televiziji, kada su svi govorili o nalazištu, glavna misao vodilja bila je da to ne padne u zaborav što se nažalost dogodilo s nekim drugim lokalitetima na Jadranu. Bilo nam je jasno da moramo nastaviti kontinuirano raditi, da moramo stalno objavljivati nova saznanja koja dolaze kroz istraživanja. Imali smo predavanje u Pagu, prezentaciju internetske stranice, sada smo dobili neka sredstva Ministarstva turizma, objavljujemo snimke, filmove, 3D modele, odnosno sve što napravimo trudimo se prezentirati. Mislim da ćemo pred kraj trećeg mjeseca ponovno napraviti prezentaciju da bi i ljudima na Pagu objasnili što radimo, što želimo postići, što smo saznali, što pretpostavljamo i što se nadamo da ćemo saznati o lokalitetu.

Koliko je za promociju arheološkog nalazišta važan osobni angažman?

Bitan je jako. Osobni angažman je bitan jer se nailazi na puno prepreka, na puno administrativnih problema, ali to se može prijeći. Upornim radom dođe se do rezultata, do toga da se o tome može pričati i to promovirati. Može se doći i do nekih sredstava. Ministarstvo turizma i Ministarstvo kulture su nam dali neke novce, Grad Pag se uključio. Mora se, recimo tako, malo biti i dosadan u objašnjavanju planova. Ne smije se ni slučajno to prepustiti, treba se potpuno angažirati i gurati projekt.

Kakva je danas situacija s nezakonitim uzimanjem artefakata iz mora?

To ide sve bolje. Sve više se shvaća kako je to dio svjetske baštine. Danas je u svijetu trend da ljudi vraćaju nešto što je uzeto, jer se shvaća da to pripada svjetskoj baštini. Sve više se shvaća kako nije u redu uzeti artefakte. Jako napredujemo po tom pitanju.

To je dobro, posebno u odnosu na vrijeme kada se sve pronađeno uzimalo, prodavalo.

Naravno, to je dobro. Takve stvari moraju biti muzejski eksponati, ne može biti kod nekog doma. Ti artefakti nemaju financijsku vrijednost jer se ne smiju prodavati, a uz to policija u svijetu puno radi na tome da spriječi takvu trgovinu.

Kakvi su vam planovi za budućnost?

Imamo još par sajmova u planu. Imamo u planu napraviti i jednu veliku eko akciju gdje ćemo čistiti lokaciju i oko toga. Tako ćemo prezentirati i arheologiju i ekologiju. Druge godine također želimo ići na sajam. Ako nam Ministarstvo turizma dozvoli, doći ćemo s jednom pravom amforom koju ćemo postaviti na neko uzvišeno mjesto kako bi se vidjelo da imamo nešto takvo, da vide da je to pravo, da nije nekakava kopija, da to bude artefakt koji će privlačiti turiste. Imamo dosta planova, a mislim kako smo i do sada dosta napravili. Jedan od dokaza je i to što podvodno arheološko nalazište Letavica predstavlja otok Pag na ovom velikom nautičkom sajmu u Düsseldorfu.