'Ono što bi Glazbenim večerima stvarno pomoglo, bila bi, po mom mišljenju, reorganizacija logistike i produkcije Festivala u pravcu samostalnosti, djelotvornosti i suvremenosti', kaže umjetnički ravnatelj Tomislav Fačini

Tomislav Fačini (foto: Marin Gospić)

U jeku programa 48. Glazbenih večeri u Sv. Donatu, umjetnički ravnatelj Festivala Tomislav Fačini progovorio je o gorućim problemima ove, za Zadar i Hrvatsku iznimno važne kulturne manifestacije, te njezinim ciljevima i nastojanjima.

eZadar: Glazbene večeri u Sv. Donatu već su desetljećima jedan od najznačajnijih kulturnih festivala u Hrvatskoj. Smatrate li da je možda pomalo zapostavljen od strane nadležnog ministarstva, kulturnih institucija i sponzora naspram nekih drugih festivala u Hrvatskoj, primjerice Dubrovačkih ljetnih igara i Splitskog ljeta?

Činjenica je da su Glazbene večeri u Sv. Donatu jedan od najstarijih festivala u Hrvatskoj. Međutim, koliko su one značajne, ovisi prvenstveno o Zadranima. Dubrovačke ljetne igre su nasljednik bivšeg Federalnog budžeta, a Splitsko ljeto predstavlja, na žalost, jedini ventil za smirivanje strasti i stvaranje prividnog balansa između, da se tako izrazim, svehrvatske i dalmatinske metropole.

Koliko danas Zadrana ima koji bi, s obzirom na svoj položaj, mogli na državnoj razini utjecati na opsežniji budžet Glazbenih večeri putem državnih tijela, kontakata i sponzora?

Budžet Grada nije neograničen. Pogledamo li u Gradski proračun, vidjet ćemo da Zadar ulaže primjerice više od Splita u svoj komorni orkestar, i da se vodi računa o dugoročnim čimbenicima u kulturnom krajoliku Grada.

Međutim, Glazbene večeri u Sv. Donatu ni na Gradskoj razini nisu prepoznate kao uistinu potpuno izvanserijski i kapitalni kulturni poduhvat Zadra.

Ja se s time ne opterećujem. I s ovakvim budžetom mi uspijevamo 'protresti' hrvatsku festivalsku scenu. Ono što bi Glazbenim večerima stvarno pomoglo, bila bi, po mom mišljenju, reorganizacija logistike i produkcije Festivala u pravcu samostalnosti, djelotvornosti i suvremenosti.

eZadar: Na Glazbenim večerima u Sv. Donatu svake godine nastupaju eminentni izvođači sa svih strana svijeta. Kako izgleda proces  kreiranja programa Glazbenih večeri i koliko sve  to skupa traje? Tko sve čini tim zadužen za kreiranje programa?

To je posao za jednu osobu, no uvijek bude dobrih sugestija od svih suradnika. Kreiranje programa sastoji se od stalnog pročešljavanja aktualne međunarodne glazbene scene, kontaktiranja umjetnika ili agenata s jedne i filtriranja samostalno pristiglih ponuda s druge strane.

Već sam više puta naveo smjernice u odabiru sudionika programa, pa cu samo u kratko ponoviti- atraktivnost izvođača ili programa, ekskluzivnost (s obzirom na budžet jedini način da se osigura prepoznatljivost), mladi i domaći umjetnici, vlastite produkcije.

U hodu, dok se program jos utvrđuje, definiraju se tehnikalije i kreira identitet festivala kroz PR, vizualni identitet i marketing.

eZadar: Za dvije godine predstoji nam jubilarna 50. godišnjica od osnutka Glazbenih večeri. Pripremate li za taj jubilej neki poseban program?

Moj mandat ističe 2009.godine, iako mi se, 'htio-ne htio' nameću neke ideje o jubileju.

eZadar: Tko sve sačinjava Festivalski orkestar Glazbenih večeri?

Festivalski ansambli, dakle oni koji se pod tim imenom pojavljuju na programu Glazbenih večeri u Sv. Donatu, označavaju skupinu glazbenika okupljenu za tu posebnu prigodu i u okviru Festivala. Ovogodišnji orkestar koji je svirao Carmen, sastavljen je od glazbenika iz zagrebačkog HNK, Simfonijskog orkestra HRT-a i članova Sarajevske Filharmonije.

eZadar: Kako je došlo do ovogodišnje suradnje Glazbenih večeri i udruge Šigureca?

Jedna od 'najgorućijih' tema Glazbenih večeri u Sv. Donatu je publika, odnosno njeno pomlađivanje. Koncertna publika u Hrvatskoj općenito ima jako "visok" prosjek, a poseban je problem što su ti ljudi dobrim dijelom i socijalno ugroženi zbog stanja mirovina. Glazbene večeri se na razne načine žele približiti mlađim slojevima publike, a pogotovo onima koji iz razloga miljea, odgoja i slučajnosti nisu iskusili pravu blizinu umjetničke, tj. tzv. "klasične" glazbe.

Šigureca okuplja ljude mlađih srednjih godina koji već zauzimaju određene društvene položaje, njeguju vid glazbe i kulture s kojim su odrasli, ali su znatiželjni i otvoreni svom daljnjem kulturnom razvoju. To je za nas vrijedan segment publike i želimo mu se približiti, a s druge strane potpomoći valorizaciju takvih stremljenja.

eZadar: Vi ste već treću godinu umjetnički ravnatelj Glazbenih večeri, a vrlo rano ste počeli i voditi Oratorijski zbor Sv. Marka. S obzirom da ste tek u ranim tridesetima, a već ste postigli velik uspjeh i osvojili više nagrada,  imate li neke ciljeve u smislu usavršavanja svoje  profesije?

Jedini je cilj rast u kvaliteti i smanjivanje količine poslova koji ne donose dugoročni razvoj.

eZadar: Osim klasičnih skladbi, slušate li popularnu glazbu? 

Profesionalno bavljenje glazbom zapravo izmiče uobičajenom konceptu "sto slušaš?" Rijetko se radi o glazbi kao zvučnoj kulisi. No, uopćeno rečeno, slušam glazbu od 8. stoljeća do danas. Eto, lani sam slušao i Natali Dizdar.