U katedrali Svete Stošije održat će se svečano misno slavlje kojega će predvoditi zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa i na kojemu će zasvirati nedavno ugrađene nove orgulje

Blagdan Svetkovina svete Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale te nebeske zaštitnice Grada Zadra, svečano se slavi danas, 15. siječnja.

U katedrali Svete Stošije održat će se svečano misno slavlje kojega će predvoditi zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa i na kojemu će zasvirati nedavno ugrađene nove orgulje.

Prema legendi Sveta Stošija, Anastazija - zaštitnica grada Zadra, bila je Rimljanka iz visoko rangirane obitelji, udovica i mučenica iz doba cara Dioklecijana. Kršćansku vjeru je po predaji primila od majke. Udavši se preko volje za rimskog patricija Publija, odlučila je ostati djevicom, na što ju uvrijeđeni muž zatvorio u kućnu tamnicu i mučio glađu. Teške trenutke ublažavao joj je pismima podrške i ohrabrenja budući mučenik i svetac Krizogon (Krševan), također zaštitnik grada Zadra.

Stošijine relikvije

Nakon muževljeve smrti, oslobodila se kućnog pritvora i svoje imanje razdijelila siromasima te posvetila život skrbi za progonjene kršćane. Sa skupinom sljedbenika pratila je Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Put je zatim vodi u Sirmij (Sirmium - današnja Srijemska Mitrovica), odakle odlazi prema Solunu i ponovno vraća u Sirmij.

Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, zatočena je 25. prosinca 304. te spaljena na lomači. Na suđenju je izjavila da je zlatne i srebrne kipove poganskih božanstava, koje je baštinila od oca, pretopila u novac kojim je pomagala progonjene kršćane. Opisujući njeno mučeništvo jedan životopisac je zapisao: «Dok je plamen sažigao Stošijino tijelo, ona je u zanosu pjevala. Jači je bio plamen ljubavi prema Kristu od onoga koji je sažigao Stošijino tijelo.»

Poslije je pokopana u Sirmiju, a u 5. stoljeću njezine su relikvije preko Rima prenesene u Carigrad. Bizantski car Nicefor, u znak priznanja i nagrade zadarskom biskupu Donatu za postignuti mir između Karla Velikoga i Bizanta, poklonio mu je 810. godine moći svete mučenice Anastazije, što svjedoči o povijesnom i europskom značenju grada Zadra i njegova biskupa.

Sveti Donat pohranio je relikvije svetice u tadašnjoj Bazilici sv. Petra apostola koja od tada nosi njeno ime.

Štovanje Svete Anastazije započinje u Sirmijumu, gdje joj je podignuta i prva crkva, potom se širi do Carigrada, a zatim i u Rim na carski Palatin, gdje je obnovljena prijašnja crkva Anastazis - posvećena Kristovom uskrsnuću i uz malu korekciju imena postala bazilika Svete Anastazije mučenice, opskrbljena njezinim relikvijama. Zanimljivo je podudaranje imena Anastazije s Anastazis, tj. njeno bi ime u prijevodu bilo Vazmenka ili Uskrsnica. Kako je spaljena na Božić, njoj u čast posvećena je druga božićna misa, koju je u njezinoj crkvi služio sam papa. Štovanje Sv. Anastazije brzo se proširilo, tako da je uz najpoznatije ranokršćanske mučenice uvrštena u Rimski Kanon i u litanije Svih Svetih.

Vjerujući da oslobađa od otrova, Grci je nazivaju pharmakoyltria, za razliku od Slavena za koje je uzorešiteljica jer pomaže zatvorenicima i oslobađa ih od okova. Budući da se njezino mučeništvo poklapa s Božićem, u nekim se krajevima uvriježilo vjerovanje da je Sv. Anastazija bila primalja pri Isusovu rođenju, pa joj na slikama u ruke stavljaju škare, koje će poslije svetici pribaviti i epitet zaštitnice cenzure tiska, a prizivaju je i bolesnici s glavoboljama i bolestima u grudima.

Veličanstvena katedrala

Biskup Donat započeo je u 9. st. pregradnju stare zadarske ranokršćanske katedrale i njeno skupocjeno opremanje. U dnu sjeverne lađe sagradio je kapelu Svete Stošije i u nju smjestio mramorni sarkofag isklesan od sivkastog mramora preuzetog s rimskog foruma na kojemu je izgrađena i sama katedrala. Najveći spomenik na čast Svete Stošije je veličanstvena zadarska katedrala koja je ujedno i najveća dalmatinska katedrala, duga 50 i široka 18 metara. Premda se u Rimskoj crkvi Sv. Anastazija službeno časti na Božić, želeći joj posvetiti posebnu pažnju, vjernici u Zadru, Biogradu i u Srijemu svojoj svetici iznimno posvećuju i slave dan 15. siječnja. Koliko Zadrani drže do svoje zaštitnice svjedoči i davno uvriježena tradicija držanja božićnog bora u domovima sve do njezina blagdana.

Izdana je i monografija „Sveta Stošija Sirmijska - crkve i sakralna umjetnost u Europi" autora talijansko-ruskoga slikara Perra Tchakhotinea koja ima 352 stranice sa 485 ilustracija te dokumentacijski predstavlja starokršćansku mučenicu sveticu Stošiju - Anastaziju koja je i naslovnica bazilike u Veroni te mnogih crkava diljem Europe i svijeta. „Knjiga je jedan u nizu koraka prema našoj zajedničkoj želji da bi sv. Anastazija postala simbolom mira, dijaloga i suradnje među europskim narodima, prihvaćena od njih i kao zaštitnica", ističe zadarski nadbiskup Prenđa.