Mladen Ninčević u Zadru priprema investicije vrijedne više od 40 milijuna eura
Nakon dviju javnih rasprava i upućenih 1538
primjedbi građana, Gradsko je vijeće konačno usvojilo izmjene i dopune
Prostornog plana uređenja grada Zadra, koje naši sugovornici, s obzirom
na brojnost i sadržaj izmjena, radije nazivaju potpuno novim planom, piše slobodnadalmacija.hr
Što, dakle, novi plan donosi? Je li realan, ekonomičan i razvojan? Hoće li olakšati put gradnji i legalizaciji? Nudi li viziju
razvoja grada, osluškuje li javne potrebe građana ili zbog
višemilijunske rupe u gradskom proračunu uglavnom ide na ruku
građevinskim poduzetnicima?
Ključni je problem novog plana što ne nudi nikakvu
viziju razvoja grada, kako bi grad trebao izgledati. Zbog toga nema ni
čvrstog stava da se takva vizija ostvari. Poznato je, uostalom, da su
izrađivači plana bili izloženi pritisku raznih investitora. Dakle,
gradimo kuće, a ne grad − smatra Darko Franceschi, predsjednik Društva arhitekata Zadra (ZDA). Na brojne primjedbe koje je u ime ZDA slao na plan
tijekom dviju javnih rasprava, struka je, ističe, dobila samo rijetke
odgovore, i to djelomične, a ni jedna ključna primjedba nije prihvaćena.
Naš prijedlog da se za strateške gradske točke,
kojih je 20-ak, uvede obveza provedbe arhitektonskih natječaja, bez
obzira na to tko je investitor, glatko je odbijen, kao i prijedlog da se
izradi studija razvoja Poluotoka. S druge strane, pozdravljam podizanje
koeficijenata izgrađenosti i dopuštenje gušće izgradnje na izgrađenim
područjima jer je Zadar, s obzirom na broj stanovnika, relativno velik
grad i takva koncentracija smanjuje troškova širenja infrastrukture −
kaže Franceschi.
Za arhitekta, gradskog vijećnika i člana stručnog savjeta za izradu plana Željka Predovana ovaj plan donosi potpuno nova pravila igre, prema kojima “mogu graditi svi, a ne samo odabrani, što je dosad bila politika”. Pozdravlja podizanje katnosti, odnosno koeficijenta
izgrađenosti u stambenim zonama, ali i pretvaranje nekoliko hektara
zelenih površina na Žmirićima i potezu od Petrića prema Belafuži u nove
građevinske zone.
To smo morali učiniti. Naime, tu nije riječ o
zelenim površinama u smislu parkova, nego o privatnim terenima koja su
bila u “izmišljenim” zelenim zonama ili tzv. zonama rekreacije pa ljudi u
njima nisu mogli graditi. Zato smo ih prenamijenili u mješovite zone
pretežito stambene namjene − kaže Predovan, koji podržava i ukidanje
obavezne izrade UPU-a (njih 40-ak) za neizgrađena područja površine veće
od 5000 kvadrata te novu definiciju komunalno opremljene parcele, čime
su se “aktivirali” brojni planovi.
Novi je plan za njega operativniji, a arhitektonski
natječaji za privatne investicije nepotrebni, “jer pravi investitori
znaju važnost kvalitetne arhitekture”. Rezervu ipak izražava zbog
mogućih različitih tumačenja provedbenih mjera plana kod izdavanja
dozvola te ukidanja nekih planiranih prometnica na području Dikla. − Novi plan je bolji. Prošli je bio neisplativ, a
ovaj ipak osigurava gradnju na granici isplativosti. Na to sam
upozoravao još od 2007. Prošle su četiri godine, a u međuvremenu su
uništeni mala građevinska operativa i investitori − kaže građevinski
poduzetnik Mladen Ninčević, koji u Zadru priprema investicije vrijedne više od 40 milijuna eura.
− Izmjena koeficijenta izgrađenosti po zonama nije
provedena za sve jednako, što nije dobro, jer ostavlja dojam da se
nekome na tržištu daje prednost. Dobro je što je koeficijent maksimalne
izgrađenosti u zoni veće gustoće podignut s 1,5 na 2,5 i što su
izdvojene gradske turističko-hotelske zone s većom izgrađenošću i
mogućnošću etažiranja. Na taj je način investitorima nekoliko puta
povećana vrijednost i isplativost investicije, samo trebaju osigurati
financiranje i početi s gradnjom − smatra Ninčević.
SD/eZd
