Ljetni je godišnji odmor za većinu građana završio, vrijeme je za povratak na posao i u svakodnevicu.
Statistika govori da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom
raspoloženju kada se u jesen vrate s odmora, jer se ponovno
trebaju prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života.
Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija
znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima,
lošom radnom atmosferom ili je preopterećen poslom.
Mini egzistencijalna kriza
Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora zna biti dosta
stresno, a psiholozi ga uspoređuju s depresivnim raspoloženjem
poslije praznika, Nove godine, Božića… U pitanju je ista
letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje
nekih pitanja poput onog – što ja to želim od svoga života. Čak
može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza.
Pitanjem “kako izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu” psiholozi
se najozbiljnije bave, a postpraznička depresija ima i
posebnu dijagnozu te je se ne smije olako shvaćati.
Naime, ljudi se često žale da ne mogu utjecati na svoje živote i
pronaći zadovoljstvo u poslu. Kada odu na godišnji odmor, često
neracionalno, misle da će po povratku sve biti kao iz bajke.
Suočavanje sa stvarnošću koja sa sobom nosi velika ograničenja i
frustracije može dovesti do osjećaja nemoći i lošeg raspoloženja.
Tu je i promjena prehrane jer smo tijekom odmora imali više
vremena posvetiti se sebi, pripremiti nešto fino i često jesti
laganiju hranu.
Sve to rezultira pokazateljima da je kod 76 posto zaposlenika
razina stresa i umora prvog radnog dana slična onoj prije odlaska
na odmor.
Nesanica, umor, glavobolja i tjeskoba samo su neki od simptoma
postprazničkog sindroma, no nema razloga za zabrinutost ako ne
traju dugo.
Stres manji ako se ne koristi više od dva tjedna odmora
Zanimljivo je da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji
ne koriste više od dva tjedna odmora, pokazala su istraživanja.
Preporučljivo je stoga ”razbiti” godišnji odmor na manje dijelove
pa tijekom godine koristiti nekoliko kraćih odmora. Nekoliko dana
prije završetka odmora poželjno je vratiti se poznatom ustaljenom
radnom ritmu ustajanja, hranjenja i spavanja.
Reakcije na promjene životnog ritma jako su individualne pa neki
te promjene podnose lakše, a kod drugih mogu izazvati veće
tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji
mogu biti primjenjivi za većinu ljudi.
Nekoliko dana predaha između putovanja i početka posla
Ostavite si dovoljno vremena za raspakiranje, završavanje sitnih
obaveza i pripremu za odlazak na posao. Ako se vratite s puta
neposredno prije prvoga radnoga dana, bit ćete u žurbi, zbrkani
zbog pripreme za sutrašnji posao, nervozni i umorni od puta. Bilo
bi dobro početi s radom sredinom tjedna – tako je petak bliže i
šok je manji. Vratite li se kući neposredno prije polaska na
posao, bit ćete u velikom stresu.
Nemojte planirati neki veliki, važni sastanak za prvo radno
jutro. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida
rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. Ne
pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis
prioriteta.
Kako započeti povratak s godišnjeg odmora
Završetak godišnjeg odmora i povratak u stvarnost trebao bi
započeti i malo drugačijom prehranom. Za idealan doručak dovoljni
su masniji kefir, kiselo mlijeko ili jogurt koji će vas držati
sitima ili zobene pahuljice sa svježim sezonskim voćem.
Povratak na posao često nas vraća u začarani krug – nemamo
vremena ništa skuhati pa odlazimo u prvu pekarnicu pojesti nešto
s nogu. I onda na kraju jedemo vrlo štetnu i tešku hranu koja nam
snižava tonus.
Što se prehrane tiče, treba jesti što više sirovog povrća i voća
bogatog mineralima i vitaminima. Zeleno povrće bogato je
magnezijem, utječe na raspoloženje i smanjuje stres. Magnezij
utječe na više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, dovodi do
opuštanja mišića i regulacije rada srca.
Fizička aktivnost i zdrave navike
Nikad nemojte zaboraviti da su najučinkovitije metode za
uklanjanje stresa, neraspoloženja i depresivnih kriza
sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja
bicikla), zdrava prehrana i druženje s prijateljima. Pijte
dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi,
kako tvrde, ostali što bolje fokusirani na ono što rade.
No, kako biste si osigurali pravu dozu hidracije, uvijek uza se
imajte bočicu s nekom tekućinom te povremeno popijte nekoliko
gutljaja. Mozak najbolje funkcionira kada tijelo ima dovoljno
tekućine. I nemojte čekati da ožednite jer tada je već kasno.
Nema univerzalnog recepta
Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na
umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže
jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo
da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom
života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za
divnim danima odmora nego uživaju u lijepim uspomenama.
No, ako ni jedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo
sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva
sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je
došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da
evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga
mjesta.