Ljeto je vrijeme zabave, no nije tako zabavno za osobe koje baš tada upadnu u depresiju. Tužne su i tjeskobne jer im izrazito smetaju prekomjerna toplina, vlaga i pelud, uznemiruju ih prekomjerni zahtjevi koje postavljaju sebi u pogledu izgleda i provoda.
Ljetni afektivni poremećaj nije dovoljno prepoznat iako nije
rijetkost, pogotovo otkako su nastupile klimatske promjene i
tjedni izloženosti toplinskim valovima.
Naime, svi znaju da nedostatak sunčeve svjetlosti zimi uzrokuje
tugu. No, kako možemo biti tužni i ljeti kada smo maksimalno
izloženi dnevnom svjetlu?
Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju da je upravo u tome problem –
previše sunčeve svjetlosti koja isključuje proizvodnju melatonina
u organizmu. Riječ je o hormonu odgovornom za ciklus spavanja i
buđenja, a dugi ljetni dani mogu uzrokovati njegov nedostatak.
Stoga ljetna depresija može uzrokovati gubitak težine, poteškoće
sa spavanjem i općenito osjećaj ”jada”.
Potrebno je više proučavanja
“Ljetna depresija sigurno zaslužuje više proučavanja, a oboljeli
više brige”, rekao je za The Washington Post Norman E. Rosenthal,
psihijatar s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Georgetown koji je
prvi opisao ljetnu depresiju u znanstvenoj literaturi 1984.
godine.
Upozorio je i na to da su simptomi zimskog i ljetnog afektivnog
poremećaja različiti. Oba su obilježena tugom i nezadovoljstvom,
ali pacijenti sa zimskom depresijom skloni su prekomjernom
spavanju, prejedaju se i tromi su. Ljetni depresivci u mnogočemu
su suprotni. Nemaju apetita i pate od nesanice.
Rizik od samoubojstva veći uz ljetnu depresiju
Zimski depresivci više su letargični, a ljetni su iznimno
uznemireni pa mogu biti u opasnosti zbog povećanog rizika od
samoubojstva, upozorava Rosenthal.
Po njegovu iskustvu, suicidalno ponašanje depresivaca doseže
vrhunac u kasno proljeće i rano ljeto, ali opada zimi.
Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog
poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba
s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju.
Visoke temperature i vlažnost mogu dovesti do fizioloških
promjena, uključujući ubrzan rad srca, dehidraciju i neravnotežu
elektrolita. Ovi čimbenici mogu pridonijeti umoru,
razdražljivosti i poremećajima raspoloženja. Ljeti je razina
peludi često visoka, a to može izazvati alergije i astmu, a time
i upale, što također može pridonijeti osjećaju umora i depresije.
U jednoj od svojih studija Rosenthal i njegovi kolege anketirali
su ljude pitajući ih čemu pripisuju tugu u ljetnim mjesecima.
“Kažu stalna vrućina ili da ne podnose svjetlo. Ljudi su mi
govorili da im se svjetlost zareže poput noža u mozak, ne mogu to
podnijeti. A jako svjetlo zapravo može stvoriti predispoziciju za
maniju”, upozorio je američki psihijatar.
Što uzrokuje ljetnu sezonsku depresiju
Više temperature također se povezuju s višim stopama
samoubojstava u SAD-u i Meksiku, kao i s povećanom upotrebom
depresivnih riječi u objavama na društvenim mrežama.
Vruće, ljepljivo vrijeme i opasnost od alergija na pelud
vjerojatno su svima neugodni. Više temperature narušavaju
mentalno blagostanje, povećavaju negativne emocije i umor.
Svi imamo homeostatske mehanizme koji drže fiziološke faktore
unutar prihvatljivog raspona vrijednosti, ali očito nisu kod svih
ljudi jednako učinkoviti.
Neki od ključnih neurotransmitera uključenih u regulaciju
tjelesne temperature, poput serotonina, dopamina i norepinefrina,
također reguliraju naše raspoloženje. “Možda neki ljudi imaju u
njima zajedničko ishodište problema za poremećaj raspoloženja i
nemogućnost prilagodbe na vrućinu i vlagu”, rekla je Kelly Rohan,
profesorica psihologije na Sveučilištu Vermont.
Klimatske promjene mogle bi učiniti ljetnu depresiju dominantnom
Ljetni sezonski afektivni poremećaj mogao bi postati izraženiji i
rašireniji u svijetu koji se zagrijava, predviđaju znanstvenici.
“Ljetna depresija svakako ima sve veću važnost s obzirom na
globalno zatopljenje i povećanu izloženost pretjeranoj toplini i
vlazi”, rekla je Rohan koja kao simptom posebno ističe tjeskobu.
The Washingtin Post piše da su ekstremno visoke temperature
povezane s većim brojem posjeta hitnoj službi za mentalno
zdravlje i pokušajima samoubojstva.
Riječ je o biološkim osnovama za depresiju, iako ne treba
zanemariti ni stres koji iscrpljuje zbog pritiska da ljeti treba
privlačno izgledati i obavezno dobro provesti. jer se svi drugi
na društvenim mrežama čine tako sretnima i opuštenima.
Kako se nositi s ljetnom depresijom
Ako se ljeti osjećate posebno potišteno, važno je da prihvatite
što osjećate i potražite liječničku pomoć.
Hlađenje može pomoći, iako još nisu provedena klinička
ispitivanja koja bi testirala ovu metodu. Rosenthal i njegovi
kolege preporučili su pacijentima tuširanje hladnom vodom i
boravak u klimatiziranim prostorima. Činilo se da je ova
intuitivna intervencija djelovala i ublažila simptome. Međutim,
trajala je samo dok su pacijenti ostali u hladnom, kada su se
vratili na ljetnu vrućinu, učinak je ispario.
Od pomoći su i psihijatrijski lijekovi koji djeluju i kod
sezonske depresije.
Kombinacija različitih tretmana – strategija hlađenja, lijekova i
psihoterapije utemeljene na dokazima kao što je
kognitivno-bihevioralna terapija – može biti ključ za pobjedu nad
ljetnom tugom.
Brojna istraživanja potvrđuju da redovita fizička aktivnost
pomaže u borbi s depresivnošću. I zato, ako je vani prevruće,
pronađite alternativne načine da ostanete aktivni i prevenirate
sezonsku depresiju. Započnite s vježbanjem ranije ujutro ili
kasno navečer ili se upišite na fitness samo na nekoliko mjeseci
tokom ljeta.
Izbjegavajte kofein i alkohol
Visoke temperature i vlaga tijekom ljeta mogu utjecati na
kvalitetu i trajanje sna, a poremećaji spavanja povezani su s
povećanim stresom, razdražljivošću i promjenama raspoloženja, pa
čak i s padom imuniteta.
Dovoljno sna posebno je važno tijekom ljetnih mjeseci, kada su
dani dulji i kada je teže zaspati. Izbjegavajte kofein i alkohol,
jer mogu pogoršati nesanicu i tjeskobu. Pijete puno tekućine,
osobito vode.
Brinite se o sebi, isprobajte neke vježbe meditacije, a tijekom
dana kad vrućine popuste, prošetajte što češće prirodom.