Svjetski dan multiple skleroze, koji se svake godine obilježava 30. svibnja, zasigurno je najbolje vrijeme za progovaranje o bolesti koja započinje čak i 10 godina prije prve kliničke manifestacije, a čija se pojavnost nažalost sve češće uočava i u dječjoj/pedijatrijskoj populaciji.
Rizik od MS-a je zanemariv kod osoba koje nemaju Epstein
Bar virus
Za mišljenje o Multipli sklerozi ili skraćeno MS-u, kroničnoj,
imunološki posredovanoj demijelinizacijskoj bolesti središnjeg
živčanog sustava, odnosno najčešćoj netraumatskoj bolesti mladih
odraslih osoba koja dovodi do invalidnosti upitali smo
prof. dr. sc. Maria Habeka, dr. med, specijalista
neurologa, koji je cijeli svoj profesionalni vijek
posvetio proučavanju najpametnijeg organa u našem tijelu, mozga i
liječenju pacijenata s ovom bolesti.
“MS je bolest koja je s epidemiološke strane vrlo dobro
istražena, a razlike u incidenciji i prevalenciji MS-a u
različitim dijelovima svijeta mogu se pripisati genetskim
čimbenicima, međuigri između genetskih i okolišnih čimbenika te
socioekonomskim čimbenicima, od kojih je jedan od važnijih
dostupnost medicinske skrbi.
Navedena epidemiološka istraživanja su pokazala kako procijenjena
stopa prevalencije unatrag posljednja tri desetljeća u Europi
iznosi 83 na 100 000 stanovnika, s većom prevalencijom u
sjevernim zemljama. Unutar toga važno je naglasiti omjer ženskih
prema muškim bolesnicima koji iznosi 2 : 1. Procijenjena godišnja
incidencija MS-a u Europi iznosi 4.3 na 100000 stanovnika.
Posljednji dostupni podaci za Republiku Hrvatsku za 2015.
godinu govore o prevalenciji od 145 bolesnika na 100 000
stanovnika, uz omjer ženskih prema muškim bolesnicima od 2.5 :
1. Novija istraživanja ukazuju na porast prevalencije
MS-a, osobito u žena. Razlog tome može ležati u razlikama u
spolnim hormonima između žena i muškaraca kao i razlikama u
pretilosti, razinama vitamina D, pristupu zdravstvenoj skrbi te
stopama pušenja.”
Kako prepoznati MS?
Multipla skleroza najvjerojatnije počinje i 10 godina prije prve
kliničke manifestacije te ju karakteriziraju simptomi poput
anksioznosti i depresije, umora i boli te poremećaja mokrenja i
stolice. Navedeni simptomi vrlo se često nalaze i u općoj
populaciji, ali se rijetko dovode u vezu s MS-om.
Početak bolesti označava pojava prvog kliničkog simptoma –
klinički izoliranog simptoma (CIS-a). CIS je prva klinička
prezentacija (simptom ili znak) koja nastaje kao posljedica
upalnog demijelinizacijskog poremećaja središnjeg živčanog
sustava i prvi je simptom u gotovo 85 % bolesnika MS-om.
Manifestira se kao: optički neuritis (obilježen gubitkom vida,
nemogućnošću razlikovanja boja te bolovima tijekom pokretanja
oka), zatim kao inkompletni transverzni mijelitis kojeg
karakterizira gubitak motorike, osjeta i autonomne funkcije ispod
razine oštećenja te kroz simptome od strane moždanog debla i
maloga mozga kao što su dvoslike, poremećaj ravnoteže i
vrtoglavica.
Koji je vodeći uzročnik MS?
Glavni uzrok multiple skleroze je infekcija Epstein Bar virusom
(EBV) koja rizik za ovu bolest povećava više od 30 puta. Od
ostalih rizičnih, okolišnih čimbenika prof. dr. sc. Mario Habek
ističe vitamin D čemu u prilog idu i provedena epidemiološka
istraživanja koja jasno pokazuju da je incidencija multiple
skleroze puno viša u sjevernim zemljama.
Osim toga, dokazano je da je visoka serumska razina vitamina D
povezana sa smanjenim rizikom od razvoja multiple skleroze. Ne
manje važno, pušenje i pretilost također se povezuju s povišenim
rizikom od nastanka MS-a.
Posljednjih godina MS se sve više javlja u pedijatrijskoj
populaciji
Pedijatrijski MS, koji se također naziva MS s pedijatrijskim
početkom (POMS), MS s ranim početkom ili juvenilni MS, definira
se kao MS s početkom prije dobi od 16 godina (ponekad prije dobi
od 18 godina). Treba upozoriti da je između 3 i 10 % osoba s
multiplom sklerozom mlađe od 16 godina, dok je < 1 % mlađe od
10 godina.
Sve veća pojavnost ove bolesti u pedijatrijskoj populaciji, uz
samu činjenicu povećane prisutnosti leži i u boljem otkrivanju
bolesti, dostupnijim pretragama, prvenstveno magnetske rezonance,
te edukaciji neuropedijatara, dodaje prof. dr. sc. Mario Habek.
Šest koraka kojima svaka osoba s MS svoj mozak može
održati zdravijim
Prof. dr. sc. Mario Habek, temeljem dugogodišnjeg iskustva
naglašava da je oboljelima od multiple skleroze važno imati zdrav
mozak koji dobro funkcionira. Bez obzira na dijagnozu MS-a
zdravlju mozga svake oboljele osobe dobro će doći sljedeći
savjeti:
1. Budite što aktivniji
Viša razina aerobne kondicije povezana je s bržom obradom
informacija i očuvanim volumenom moždanog tkiva. Ukratko, veća
aktivnost pomaže u očuvanju zdravlja mozga kod osoba s multiplom
sklerozom.
2. Držite svoju tjelesnu masu pod kontrolom
Pretilost je povezana s većim brojem demijelinizacijskih lezija
(područja intenzivnog oštećenja) nego s održavanjem zdrave
težine.
3. Držite svoj um aktivnim
Obrazovanje, čitanje, hobiji i umjetničke ili kreativne razonode
pomažu u zaštiti od kognitivnih problema kod MS-a, ako se njima
bavite tijekom cijelog života.
4. Izbjegavajte pušenje
Pušenje cigareta kod osoba s multiplom sklerozom povezano je sa
smanjenim volumenom mozga kao i s višim stopama recidiva,
povećanom progresijom neurološke onesposobljenosti, većim
kognitivnim problemima i smanjenim preživljavanjem u usporedbi s
nepušenjem.
5. Pazite koliko pijete
Povećana konzumacija alkohola dovodi do smanjenog preživljavanja
kod ljudi s MS-om.
6. Nastavite uzimati druge lijekove koje Vam je liječnik
propisao
Bolesti poput visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa ili
visokog kolesterola mogu utjecati na tijek MS bolesti.
Zaključno, MS je bolest kod koje rani početak liječenja zasigurno
dovodi do boljeg ishoda za oboljele pa je jasna potreba da se
liječenje započne što je ranije moguće kako bi se kontrolirala
aktivnost bolesti i usporio njezin napredak, smanjio rizik od
novih pogoršanja bolesti, odgodio nastup trajne onesposobljenosti
(invaliditeta) te općenito dovelo do boljeg dugoročnog ishoda
bolesti.
Odabir lijekova kojih, zahvaljujući razvoju tehnologije te
kvalitetnim znanjima stručnjaka, danas ima dovoljno, ovisi o
aktivnosti i stadiju bolesti. Kod osoba s MS-om i lošim
prognostičkim čimbenicima, optimalni terapijski pristup jest
započeti liječenje visoko učinkovitijom terapijom, dok bi se
odluka koji lijek odabrati, osim učinkovitosti trebala voditi
prvenstveno sigurnosnim profilom lijeka.
Prehrana, tjelovježba, način života i savjeti liječnika pritom su
od presudne važnosti, dok je briga bližnjih i pravovremeno
primjećivanje navedenih simptoma često najvrjednija pomoć na putu
što kvalitetnijeg života.
