Zamijeni li se crveno meso u prehrani sitnom plavom ribom, poput inćuna, sardina ili haringa, do 2050. mogle bi se globalno smanjiti brojne bolesti i godišnje spasiti i do 750.000 ljudskih života, pokazali su rezultati studije koju je proveo tim japanskih i australskih znanstvenika.
Samo u Velikoj Britaniji smanjenje konzumacije crvenog mesa za
osam posto i njegova zamjena u prehrani sitnom ribom u sljedećih
bi 26 godina mogla spriječiti 10 posto smrti od posljedica
srčanih bolesti, kažu japanski i australski znanstvenici koji su
proveli najveću analizu te vrste na temelju
dostupnih podataka iz više od 130 zemalja svijeta.
Istraživanje je pokazalo i da bi se korist od takve prehrane
najviše osjetila u siromašnijim zemljama svijeta.
Sitna plava riba bogata je hranjivim tvarima s niskim ugljičnim
otiskom, premda ljudi konzumiraju tek oko 26 posto ulova.
Ostatak ulova, uključujući i znatnu količinu ulovljenu u morima
zemalja suočenih s pothranjenošću i nesigurnošću hrane,
pretvara se u riblje brašno i riblje ulje, kojima se
prehranjuju skuplje uzgojene ribe poput lososa i
pastrve.
Znanstvenici su odlučili istražiti bi li se zamjenom
konzumacije crvenog mesa sitnom plavom ribom mogla smanjiti
stopa bolesti među ljudima, što bi rezultiralo zdravijim
načinom života i manjom smrtnošću.
“Da bismo pridonijeli općem poboljšanju ljudskoga zdravlja,
ali i zdravlju planeta, trebali bismo ograničiti
konzumaciju crvenog mesa i okrenuti se zdravim i ekološki
prihvatljivim namirnicama”, objavili su u časopisu BMJ Global
Health.
“U usporedbi s crvenim mesom, plodovi mora ne samo da osiguravaju
veće koncentracije esencijalnih hranjivih tvari, već
sprečavaju i širenje nezaraznih bolesti povezanih s načinom
prehrane”.
Sitna plava riba bogata je omega-3 dugolančanim višestruko
nezasićenim masnim kiselinama, čiji unos može spriječiti razvoj
koronarnih bolesti, a obiluje i kalcijem i vitaminom B12.
Istraživači podsjećaju i da sitna plava riba ima najmanji
ugljični otisak u usporedbi s bilo kojim drugim
izvorom životinjske hrane.
Kronične su bolesti godine 2019. bile odgovorne za 70
posto svih smrtnih slučajeva u svijetu, a to se odnosilo na
bolesti krvožilnog sustava, rak crijeva, dijabetes i
moždani udar.
Tim znanstvenika je projicirao potrošnju crvenog mesa u narednim
desetljećima u 137 zemalja svijeta, procijenivši dostupnost sitne
plave ribe kao zamjene za crveno meso do 2050. pri čemu su
korišteni povijesni podaci o ribolovu.
Ustanovili su da bi spomenuta zamjena prehrambenih navika
mogla spriječiti između 500.000 do 750.000 smrtnih slučajeva na
globalnoj razini do 2050. godine, osobito kada su u pitanju
bolesti srca.
Priznaju da samo sitna plava riba nije dovoljna, kada je
posrijedi zamjena u prehrani za sve crveno meso, no ukazali su na
to da bi mogla biti “alternativa koja obećava”.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) podsjeća da je
crveno meso poput govedine, janjetine i svinjetine sastavni dio
zdrave prehrane.
No konzumiraju li se velike količine takvog mesa svakodnevno uz
dodatak mesnih prerađevina poput šunke, slanine i soljene
govedine, rezultat može biti povećan rizik od razvoja raka
crijeva i brojnih drugih bolesti.
Istraživači su istaknuli da postoji “potreba za ograničenjem
potrošnje crvenog mesa koje izaziva i velike emisije
stakleničkih plinova” te potreba za “prelaskom na zdravu i
ekološki prihvatljivu hranu”. Krajnji je cilj “smanjiti
teret” kroničnih bolesti povezanih s prehranom u narednim
desetljećima.
Smatraju i da bi trebalo osmisliti politike
raspodjele ribljih zaliha u regijama u kojima je to
najpotrebnije – Africi, dijelovima Azije, Latinske Amerike i
Kariba kako bi se ograničio “globalni teret bolesti”.