FODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide te poliole. Jednostavnijim rječnikom, FODMAP je veliki razred različitih vrsta ugljikohidrata koji se sastoje od kraćih lanaca šećera koji se ne mogu u potpunosti apsorbirati u tankom crijevu. Uobičajenom prehranom unesemo između 15 i 30 g fermentabilnih ugljikohidrata svakog dana.
Fermentabilni oligosaharidi su fruktooligosaharidi, inulin
te galaktooligosaharidi, a namirnice u kojima ih najčešće možemo
pronaći su pšenica, raž i svi njihovi proizvodi, različito voće i
povrće poput luka, češnjaka, brokule i cikle te mahunarke (grah,
leća, soja, slanutak).
Najpoznatiji fermentabilni disaharid je laktoza, odnosno mliječni
šećer koji se nalazi u kravljem mlijeku, mekanim sirevima,
sladoledu i jogurtu. Važno je naglasiti kako tvrdi sirevi ne
sadrže laktozu.
Fruktoza je najučestaliji fermentabilni monosaharid, a
glavni izvori su različito voće poput jabuke, kruške, lubenice,
te med i različiti zaslađivači poput agavinog sirupa. Također,
velike doze fruktoze sadrže i voćni sokovi te sušeno voće.
Fermentabilne poliole možemo pronaći u različitom voću i povrću
poput jabuka, breskvi, kupina, šljiva, trešanja, avokada, gljiva
i cvjetače te zaslađivačima poput sorbitola, manitola, izomalta,
maltitola i ksilitola.
Zašto FODMAP uzrokuje gastrointestinalne
smetnje?
Za većinu ljudi, unos namirnica bogatih ovim vrstama
ugljikohidrata nije problematičan, dok su neke osobe posebno
osjetljive na njih.
Dva su razloga zbog kojih fermentabilni ugljikohidrati mogu
uzrokovati probavne smetnje. Prvi od njih je činjenica da
su osmotski aktivni, odnosno da privlače vodu iz okolnih
tkiva u crijevo što može uzrokovati nadutost i proljev.
Drugi razlog je bakterijska fermentacija, odnosno
nemogućnost potpunog metaboliziranja FODMAP-a, čime postaju
supstrat bakterijama u debelom crijevu koje ih fermentiraju te
kao nusprodukti nastaju plinovi i različite supstance koje mogu
uzrokovati nadutost i bolove u abdomenu.
Zanimljivi su rezultati studije koji su pokazali kako konzumacija
inulina producira gotovo 70% više plinova u probavnom sustavu u
usporedbi s glukozom koja nije FODMAP.
Konzumacija fermentabilnih ugljikohidrata može biti uzrokom
pojave ili pogoršanja funkcionalnih gastrointestinalnih simptoma
poput pojave abdominalnih grčeva, nadutosti ili proljeva.
Navedeni simptomi karakteristični su za stanja i bolesti
probavnog sustava poput sindroma iritabilnog crijeva
(engl. irritable bowel syndrome, IBS), upalne bolesti
crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa.
Međutim, ovaj način prehrane najčešće se preporučuje kod sindroma
iritabilnog crijeva.
FODMAP i sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
“Low FODMAP” dijeta odnosno prehrana koja se temelji
na izbjegavanju unosa fermentabilnih
ugljikohidrata osmišljena je kako bi pomogla ljudima sa
sindromom iritabilnog crijeva minimiziranjem unosa pojedinih
namirnica kako bi prevenirali pojavu neugodnih simptoma.
Etiologija sindroma iritabilnog crijeva još uvijek nije u
potpunosti razjašnjena, međutim jasno je kako većina oboljelih
ima značajne koristi od promjene prehrambenih navika.
S obzirom na dosadašnje iskustvo, važno je napomenuti kako
je individualan pristup izuzetno važan kod ove skupine
bolesnika. Većinom se razlike odnose na količine fermentabilnih
ugljikohidrata koje osoba može tolerirati, pa se i prema tome
određuje svakodnevni jelovnik.
Najveći broj znanstvenih studija upravo je i napravljen na ovoj
populacijskoj skupini, koja je u posljednjem desetljeću nažalost
sve mnogobrojnija.
Gotovo 11% svjetske populacije pati od ovog sindroma što
ga stavlja na prvo mjesto funkcionalnih gastrointestinalnih
poremećaja.
Veliki je broj randomiziranih kontroliranih studija koje
potvrđuju smanjenje simptoma za 50-80% pacijenata sa
iritabilnim sindromom crijeva nakon uvođenja prehrane s niskim
udjelom fermetabilnih ugljikohidrata.
Međutim, iste te studije uz očiti blagotvorni učinak za oboljele,
pokazale su i značajan utjecaj na sastav mikrobiote domaćina zbog
čega su potrebne daljnje studije koje trebaju razjasniti kako će
ovaj način prehrane utjecati na cjelokupno zdravlje pojedinca.