Srčani zastoj iznenadni je gubitak funkcije srca, disanja i svijesti. Tijekom srčanog zastoja, električni sustav srca prestaje funkcionirati.
Ako se ne liječi odmah, iznenadni zastoj srca može dovesti do
smrti. Zato je potrebno u pravo vrijeme krenuti s reanimacijom.
Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) ne samo da može spasiti nečiji
život nego i, održavajući dotok krvi u mozak, održati funkciju
mozga.
Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće,
kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Samo u SAD-u oko 350.000 ljudi godišnje umire od srčanog zastoja.
U Portlandu je nedavno provedeno istraživanje u kojim se više od
desetljeća pratilo osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja.
Tijekom tog vremena razgovaralo se s brojnim osobama bliskim
žrtvama, kao i s preživjelima te su se detaljno pregledali
njihovi zdravstveni kartoni.
Otkriveno je da je polovina sredovječnih pacijenta doživjela
znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u
prsima i nedostatka daha.
Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila
nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim
da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije
zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana
ranije.
Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene
češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti
pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca.
Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca te neki nasljedni
poremećaji koji utječu na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog
zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik,
možda će trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce
natrag u pravilan ritam, prenosi Index.