Skriva se u hladnjaku

Trik koji će pomoći smanjiti želju za slatkim

Bojan Bogdanić

Slatkiši su slabost mnogih, ali moguće je uz jedan trik smanjiti želju za slatkim

Pretjerana konzumacija namirnica prepunih šećera, naročito ako je
riječ o tvornički prerađenoj hrani, može prouzročiti i
zdravstvene tegobe kao što su dijabetes, pojavu gljivica
koje se hrane šećerom, pretilost, nadutost, zadržavanje vode,
letargija, nedostatak hranjivih sastojaka, oslabljeni imunološki
sustav i brojne druge.

Iako je ključ uvijek u uravnoteženoj prehrani, postoji nešto što
nam u svega nekoliko sekundi može pomoći zaustaviti
želju za slatkim. Riječ je o fermentiranoj
hrani, dobivenoj procesom fermentacije.

To je proces u kojemu mikroorganizmi, poput kvasaca i bakterija,
pretvaraju ugljikohidrate, primjerice škrob i šećere, u alkohol i
kiseline. Alkohol i kiseline prirodni su konzervansi koji
fermentiranoj hrani daju karakterističnu aromu i kiselost.

Tu se ubrajaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su
jogurt, kefir, sirevi, potom kiseli kupus, masline, egzotična
jela kao što su tempeh, natto, kombucha i miso, no ne treba
zanemariti ni pića poput jabukovače ili piva.

I sva ta hrana i piće može itekako smanjiti našu želju
za slatkim.
KAKO FERMENTIRANA HRANA SMANJUJE ŽELJU ZA SLATKIM?

1. Obnavljanje mikroflore
Jeste li znali da prekomjerna konzumacija šećera zapravo mijenja
mikrofloru u našim crijevima? Rafinirani šećer i ugljikohidrati
mogu dovesti do neravnoteže u crijevnim bakterijama, što je dio
razloga zašto žudite za više šećera.

No fermentirana hrana sadrži širok raspon probiotika (“dobrih”
bakterija) koji pomažu u obnavljanju mikroflore, usput smanjujući
želju za šećerom.

2. Resetiranje razine pH
Previše šećera dovodi do vrlo kiselog okruženja u tijelu, što
može dovesti do slabljenja imunološkog sustava i svih vrsta
probavnih problema.

Fermentirani proizvodi djeluju suprotno ovoj kiselini, što dovodi
do uravnoteženijeg, alkaliziranog okoliša.

3. “Jede” dio šećera umjesto vas
Fermentacija obično uključuje pretvaranje šećera u kiseline. Na
primjer, laktoza u mlijeku pretvara se u mliječnu kiselinu da bi
se dobio mliječni kefir.

Dakle, ako konzumirate fermentiranu hranu ili piće, oni će
“upiti” višak šećera iz druge hrane ili pića koja ste imali i
smanjiti negativne učinke šećera. Pokazalo se također da
fermentirana hrana može pomoći u održavanju normalne razine
šećera u krvi, umjerenim skokovima inzulina i jačanju
metabolizma.

Sve su ovo dovoljni razlozi da barem povremeno konzumiramo
fermentiranu hranu. Uostalom, nije loše uvijek u hladnjaku imati
kefir ili staklenku maslina.

Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest