Studija objavljena u Learning and Individual Differences otkrila je da se izbacivanje navike odgađanja svodi na regulaciju naših emocija.
Stručnjaci kažu da je ova emocionalna regulacija proces koji
zahtijeva vrijeme, ali da započnete sa strategijama kao što su:
Vježba samosuosjećanja
“Kad učite mijenjati svoje navike, prvo biste trebali oprostiti
sebi i dopustiti sebi suosjećanje”, kaže dr. Haley Perlus.
“Tako ne dopuštate da vas samookrivljavanje preuzme.”
Studija objavljena u Self and Identity otkrila je da
ljudi koji odgađaju obično pokazuju nižu razinu
samosuosjećanja. No kada ljudi uspiju sebi oprostiti, vjerojatno
će manje odugovlačiti sa svojim sljedećim stresnim zadatkom,
prema drugoj studiji iz Personality and Individual
Differences.
Potaknite se
Kad imamo zadatak pri ruci zbog kojeg se osjećamo tjeskobno,
nedovoljno dobro ili nam je samo dosadan, zadovoljstvo je
odgoditi te negativne osjećaje. Ovo olakšanje je ono što nas
dovodi u iskušenje da uvijek iznova odgađamo, pogotovo jer se
stres zbog odgađanja nečega povećava. Ali uočenu korist
odgađanja možemo zamijeniti produktivnijim poticajima. “Nagradite
se za izvršavanje zadataka na vrijeme s kvalitetnim vremenom za
sebe, tako da se usredotočite na brigu o sebi ili da radite nešto
u čemu stvarno uživate”, kaže dr. Perlus.
Kontrolirajte svoje lažne misaone obrasce
“Također možete pokušati izbaciti iz kolosijeka kognitivne
distorzije ili obrasce iracionalnih i netočnih misli”, kaže dr.
Perlus.
Ovi negativni obrasci mišljenja pridonose stanjima kao
što su anksioznost i depresija, prema istraživanju
iz Europe’s Journal of Psychology. S vremenom, kognitivne
distorzije mogu čak postati automatske misli, oblikujući naša
temeljna uvjerenja – pa čak i neutralni ili pozitivni događaji
mogu potaknuti tjeskobu, stres i odugovlačenje.
Evo kako uobičajene kognitivne distorzije mogu utjecati
na odugovlačenje:
Perfekcionizam: izbjegavate započeti ili dovršiti zadatak jer se
bojite pogriješiti.
Pretpostavka neuspjeha: vjerujete da nikada nećete biti
kvalificirani za određeni posao, pa odgađate pripremu životopisa
i prijavu. Pretjerano generaliziranje: dobili ste lošu
povratnu informaciju o prošlom zadatku, pa pretpostavljate da
ćete također podbaciti u svim budućim zadacima. Poništavanje
pozitivnog: usredotočite se na jednu negativnu povratnu
informaciju tijekom inače sjajnog pregleda izvedbe.
Vježbajte strategije svjesnosti
Prakse svjesnosti kao što su meditacija, duboko disanje
i joga pomažu da prestanemo razmišljati o prošlosti ili
brinuti o budućnosti – olakšavajući mentalnu smirenost i jasnoću.
Prihvatite odgovornost (i ako je potrebno, dodatnu
podršku)
Preporučljivo je stvaranje sustava odgovornosti, kao što je
zamoliti svoju obitelj, prijatelje ili suradnike da vas prate u
vašem napretku na određenim zadacima i odgovornostima, piše
portal The Healthy.
