U studiji objavljenoj nedavno u "European Heart Journal" Europskog kardiološkog društva, tim međunarodnih istraživača proučio je više od 13.000 pacijenata u 32 zemlje, koji su pretrpjeli moždani udar, u sklopu studije Interstroke.
Koristeći “pristup križanja slučajeva”, tim je nastojao
utvrditi je li okidač unutar jednog sata od pojave simptoma
povezan s akutnim moždanim udarom, u odnosu na isto razdoblje
prethodnog dana, piše Fox News.
Analiza okidača
“Prevencija moždanog udara prioritet je za liječnike, a usprkos
napretku i dalje je teško predvidjeti kada će se moždani udar
dogoditi. Mnoga istraživanja su se usredotočila na srednjoročne
do dugoročne rizike, kao što su hipertenzija, pretilost ili
pušenje. Naša studija imala je za cilj sagledati akutne rizike
koji mogu djelovati kao okidači”, rekao je u izjavi glavni
istraživač i profesor Andrew Smyth s Nacionalnog sveučilišta
u Galwayu u Irskoj.
Istraživanje je analiziralo obrasce kod pacijenata koji su
pretrpjeli ishemijski moždani udar i rjeđe
intracerebralno krvarenje. Jedan od jedanaest preživjelih
doživio je epizodu ljutnje ili uzrujanosti unutar jednog sata
prije toga, a globalna studija Interstroke otkrila je da je jedan
od 20 pacijenata bio pod teškim fizičkim naporima.
Bijes, emocionalna uznemirenost i teški fizički
napor
Prikupljeni podaci sugeriraju da je bijes ili emocionalna
uznemirenost povezana s oko 30-postotnim povećanjem rizika od
moždanog udara tijekom jednog sata nakon epizode – s još i većim
povećanjem ako pacijent nije imao povijest depresije i
veće šanse za one s nižom razinom obrazovanja. Teški fizički
napori povezani su s oko 60-postotnim povećanjem rizika od
intracerebralnog krvarenja, rijetkog oblika moždanog udara koji
uzrokuje krvarenje u mozgu.
Žene i pretili su u većem riziku
Zabilježen je veći porast za žene u odnosu na muškarce i manji
rizik za one s normalnim indeksom tjelesne mase.
“Akutna ljutnja ili emocionalna uznemirenost bila je povezana s
nastankom svih vrsta moždanih udara, ishemijskog moždanog udara i
intercerebralnog krvarenja, dok je akutni teški fizički napor bio
povezan samo s intracerebralnim krvarenjem”, napisali su autori.
“Studija je također zaključila da nije došlo do povećanja s
izloženošću okidačima bijesa i teškog fizičkog napora”, rekao je
Smythe.
Preporuke za stil života kao prevencija
Također su utvrdili da nije bilo modificirajućeg učinka prema
regiji u kojoj se živi, prethodnim problema s kardiovaskularnim
bolestima, čimbenicima rizika, lijekovima za srce, vremenu ili
danu pojave simptoma. Koautorica i konzultantica
Sveučilišnih bolnica u Galwayu i liječnica za moždani udar dr.
Michelle Canavan rekla je da bi ljudi trebali voditi računa o
mentalnom i fizičkom zdravlju u svim dobima života, ali je dodala
da je “također važno da neki ljudi izbjegavaju teške fizičke
napore, osobito ako su u visokom riziku od kardiovaskularnih
bolesti, uz usvajanje zdravog načina života i redovitog
vježbanja.”
