Pretjerana konzumacija masne hrane može povisiti kolesterol, začepiti arterije i pridonijeti riziku od moždanog udara i drugih oblika srčanih bolesti, a tu su i problemi s pretilošću, dijabetesom i rakom te niz drugih dijagnoza.
Međutim, čini se da je vrsta masti, a ne količina, krivac kad je
u pitanju moždani udar. Konzumiranje biljnih masti smanjuje rizik
od moždanog udara, prema prezentaciji studije održanoj na
znanstvenim predavanjima American Heart Associationa 2021.
Studija, koja još nije recenzirana, pokazala je da ljudi koji su
jeli više biljnih masti imaju 12% manju vjerojatnost da će
doživjeti moždani udar u usporedbi s onima koji su ih jeli manje,
piše CNN. S druge strane, ljudi koji su jeli više zasićenih masti
životinjskog podrijetla imali su 16% veću vjerojatnost da će
doživjeti moždani udar od onih koji su jeli manje masti te vrste.
“Naši podaci pokazuju da su vrsta masti i različiti izvori masti
u hrani važniji od ukupne količine masti u prehrani u prevenciji
kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar”, rekao je
glavni autor Fenglei Wang, postdoktorski suradnik na odjelu za
prehranu na Harvardu.
Vrste dijetalnih masti
Masti su nam potrebne kao dio prehrane da bismo preživjeli.
Masti pomažu našem tijelu da apsorbira vitamine iz hrane, održava
rad hormona, gradi stanice, daje energiju i pomaže održanju
tjelesne temperature. No nezasićene masti koje dolaze iz povrća,
orašastih plodova i masne ribe mogu sniziti razinu kolesterola i
pomoći nam da ostanemo zdravi.
“Koji su glavni izvori biljnih masti?” započela je Alice
Lichtenstein, direktorica i viša znanstvenica u Laboratoriju za
kardiovaskularnu prehranu na Sveučilištu Tufts u Bostonu. “To bi
bila tekuća biljna ulja kao što su kukuruzno, šafranovo,
suncokretovo i sojino ulje, koja su bogata višestruko
nezasićenim masnim kiselinama, a zatim ona poput repičinog i
maslinovog ulja, koja su bogata mononezasićenim masnim
kiselinama”, rekla je Lichtenstein u priopćenju.
“To su vrste ulja koje treba koristiti za pripremu hrane”, dodala
je.
Zasićene i trans-masti općenito nisu zdrave. Zasićene masti
uglavnom dolaze iz crvenog i prerađenog mesa, a obično su čvrste
na sobnoj temperaturi. U studiju su uključeni govedina,
svinjetina, janjetina, slanina, kobasice, salame, hrenovke,
salame i drugo prerađeno meso.
“Umjerena i smanjena konzumacija crvenog i prerađenog mesa unutar
obrasca zdrave prehrane može smanjiti ukupnu smrtnost za 13%,
smrtnost od srčanih bolesti za 14%, smrtnost od raka za 11% i
rizik od dijabetesa tipa 2 za 24%”, rekao je dr. Frank Hu,
predsjednik odjela za prehranu na ustanovi Harvard TH Chan School
of Public Health u prethodnom intervjuu za CNN. Hu je jedan
od autora studije o moždanom udaru.
Zanimljivo je da namirnice koje sadrže mliječne masti, kao što su
sir, maslac, mlijeko, sladoled i vrhnje, nisu bile povezane s
većim rizikom od moždanog udara, prema istraživanju. Među
istraživačima prehrane stalna je rasprava o ulozi mliječnih
proizvoda u prehrani koji su glavni izvor kalcija. Prehrambene
smjernice Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država za
period 2020.-2025. za Amerikance pozivaju na tri porcije
mliječnih proizvoda svaki dan, po mogućnosti onih s niskim
udjelom masti ili bez masti.
Dugogodišnja studija
Studija je analizirala podatke prikupljane u periodu od 27
godina, a koje je prikupljalo gotovo 120.000 medicinskih sestara
i zdravstvenih djelatnika. Radi se o jednoj od dviju
najdugovječnijih nutricionističkih studija u SAD-u. Studija je
promatračka pa rezultati ne mogu utvrditi uzročno-posljedičnu
vezu između konzumacije masti i rizika od moždanog udara, nego
samo međusobnu povezanost. Ostala ograničenja studije uključuju
podatke od pretežno bijele populacije (97%) i činjenicu da su
ljudi svake četiri godine sami prijavljivali svoje prehrambene
navike. Ipak, rezultati su u skladu s prethodnim istraživanjima
koja pokazuju prednosti biljne i životinjske prehrane.
“Ključne značajke prehrambenih navika za zdravlje srca su
balansiranje unosa kalorija u skladu s potrebama tijela”, rekla
je Lichtenstein. “Da biste postigli i održali zdravu težinu,
birajte cjelovite žitarice, nemasne i biljne proteine te razno
voće i povrće; ograničite sol, šećer, masnoću životinjskog
porijekla, prerađenu hranu i alkohol”, dodala je.
