Iako mnoštvo nekontroliranih čimbenika poput genetike može utjecati na zdravlje srca, oko 80% svih slučajeva kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti životnim stilom. Koraci poput prestanka pušenja, redovitog kretanja i unosa hrane bogate vlaknima mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Novo istraživanje objavljeno u magazinu European Heart Journal
Digital Health sugerira da postoji još jedno jednostavno, ali
potencijalno moćno podešavanje načina života koje može pomoći:
odlazak u krevet u određeno vrijeme.
Cirkadijalni ritam
Ljudi koji usnu između 22 i 23 sata imaju manji rizik od razvoja
kardiovaskularnih bolesti od ljudi koji usnu prije ili nakon tog
vremenskog okvira. “Tijelo ima unutarnji sat, nazvan cirkadijalni
ritam, koji pomaže regulirati fizičko i mentalno funkcioniranje”,
rekao je autor studije David Plans, voditelj istraživanja u
britanskoj zdravstvenoj tehnološkoj tvrtki Huma.
“Iako ne možemo zaključiti uzročnost iz naše studije”, dodao je
Plans, “rezultati sugeriraju da je veća vjerojatnost da će rani
ili kasni odlazak u krevet poremetiti tjelesni sat, sa štetnim
posljedicama po zdravlje srca i krvnih žila.”
Moć cirkadijalnog ritma
Plans i njegov tim analizirali su podatke više od 88.000
sudionika u Biobank UK-u, masivnoj bazi podataka o zdravlju
i načinu života, dostupne za istraživanje. Sudionici su
odgovarali na pitanja o svojim svakodnevnim zdravstvenim navikama
i nosili su uređaj koji je bilježio kad su zaspali navečer, kao i
kad su se probudili ujutro. Prosječna dob sudionika istraživanja
bila je 61 godina, a otprilike 60% su bile žene.
Znanstvenici su otkrili da ljudi koji su zaspali u ponoć ili
kasnije imaju 25% veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti
od onih koji su zaspali između 22 i 23 sata. Oni koji su zaspali
između 23 i 23:59, imali su 12% veći rizik. A oni koji su zaspali
prije 22 sata imali su 24% povećan rizik. Istraživači su učinili
što su mogli kako bi kontrolirali druge čimbenike za koje se zna
da povećavaju rizik od srčanih bolesti, poput pušenja, visokog
krvnog tlaka i socioekonomskog statusa. Otkrili su da veza
između vremena za spavanje i zdravlja srca još uvijek postoji.
Iako nova studija ne može utvrditi uzrok i posljedicu,
znanstvenici vjeruju da njihova otkrića mogu imati puno veze s
prirodnim cirkadijalnim ritmovima osobe – unutarnjim 24-satnim
periodom spavanja koji je usko povezan sa svjetlosnim i tamnim
ciklusom sunca. Kada se taj unutarnji sat poremeti ranim ili
kasnim odlaskom na spavanje, to može negativno utjecati na srce,
vjeruju istraživači. Ovo sigurno nije prva hipoteza te vrste.
Poznato je da cirkadijalni ritmovi utječu na mnoge tjelesne
sustave, a prethodna istraživanja su pokazala da su ljudi s
atipičnim ritmom spavanja izloženi većem riziku od srčanih
bolesti.
Još jedan argument za davanje prioriteta
spavanju
Dok su istraživači koji su proveli novu studiju upozorili da je
potrebno još raditi kako bi se razumjela potencijalna povezanost
između odlaska na spavanje i zdravlja srca, vjeruju da njihovo
istraživanje otkriva snažne tragove.
“Ako se naši nalazi potvrde u drugim studijama, vrijeme spavanja
i osnovna higijena spavanja mogli bi biti niskobudžetni cilj
javnog zdravlja za smanjenje rizika od srčanih bolesti”, rekao je
Plans, piše Huffpost.
