"Tjelovježba je ključna jer o tome ovisi vaš život", rekao je Howard Rankin, istraživač promjene ponašanja i direktor znanosti u Intuality, Inc.
To nije pretjerivanje. Uspostavljanje redovitog režima vježbanja
smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, dijabetesa
tipa 2 i određenih oblika raka, kao što su rak dojke, debelog
crijeva i pluća, prema Američkim centrima za kontrolu i
prevenciju bolesti. Vježbanje također jača vaše kosti i mišiće,
poboljšava san i smanjuje bol od artritisa i drugih bolesti
zglobova.
“Redovita tjelesna aktivnost izvrsna je i u borbi protiv tjeskobe
i depresije”, rekao je Rankin, “i ključna je za razvoj novih
moždanih stanica”. Kretanje također pomaže u ravnoteži
moždanih kemikalija kao što su endorfini i dopamin, koji su
odgovorni za motivaciju i osjećaj energije, a odlično djeluje
protiv stresa. “Dosljedna tjelovježba čak poboljšava vaš
seksualni život”, tvrde stručnjaci iz klinike Mayo.
S druge strane, zanemarite tjelovježbu i vaš rizik od smrti
raste za 20% do 30% u usporedbi s onima koji su aktivni,
prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Srećom, sve što
trebate učiniti je oko 150 minuta tjelesne aktivnosti
umjerenog intenziteta tjedno — samo 21 minutu dnevno — da
biste uživali u prednostima.
Neka tjelovježba postane redoviti dio vašeg dana
Jedna od najvećih pogrešaka koje početnici u vježbanju rade je da
prerano započnu tjelovježbe s prevelikim intenzitetom. Ako želite
probati trčati, nemojte trčati 5 kilometara što brže možete.
Naizmjenično trčite i hodajte, postepeno produljujući period
trčanja u odnosu na hodanje. Isti princip vrijedi za svaku novu
aktivnost koju odaberete. Dajte novoj aktivnosti vremena jer je
potrebno neko vrijeme da novo ponašanje postane navika. “Ne mogu
vam reći koliko ljudi odustane nakon tjedan ili dva jer im je
teško ili ne vide rezultate”, rekla je Tami Smith, certificirana
osobna trenerica i izvršna direktorica tvrtke Fit Healthy Momma.
“Dajte si priliku da počnete vidjeti i osjetiti prednosti.
Posvetite se barem 30 dana dosljednosti, a zatim procijenite kako
se osjećate u vezi s tim.”
Pronađite oblik tjelovježbe koju volite
Isprobajte razne vježbe i vidite što vam odgovara. To može biti
trčanje, plivanje, vožnja bicikla, korištenje eliptičnog stroja
ili tečaj kickboxinga. Ne zaboravite da mnoge jednostavne
aktivnosti poput hodanja promiču tjelesnu kondiciju.
“Izraz ‘vježba’ može podrazumijevati rigorozne vježbe, ali pokret
ne mora biti rigorozan da bi bio koristan”, rekao je Rankin.
“Bilo kakav pokret je bolji nego nikakav pokret.”
Prema istraživanju koje je provela 2015. godine
Beth Lewis, ravnateljica Kineziološkog fakulteta u Minnesoti,
“ključ za održavanje rutine tjelovježbe je pronaći formu
tjelovježbe u kojoj uživate, bilo da ste sami ili s ljudima,
vani, kod kuće ili u teretani.”
Pojačajte faktor zabave
Čak i ako pronađete tjelovježbu u kojoj uživate, neće svaki
trening biti zabavan. Ponekad ćete biti umorni ili nervozni ili
jednostavno neraspoloženi za vježbanje. Također možete upasti u
kolotečinu, gdje vam se ne mora nužno sviđati vaš trening, ali
vas ni ne uzbuđuje. U tim trenucima vrijeme je za kreativnost.
Umjesto vježbanja u teretani, odvezite se u svoj omiljeni park na
vježbanje na otvorenom. Pridružite se prijateljima u
njihovoj omiljenoj aktivnosti. Prijavite se na tečaj koji vas
zanima, poput aqua joge ili pilatesa. Priuštite si novu odjeću za
vježbanje. Učinite sve što je potrebno da ostanete u pokretu. Jer
ne samo da je kretanje dobro za nas, to je ono za što su naša
tijela dizajnirana.
“Stvoreni smo da se krećemo”, rekao je Brett Durney, suosnivač
londonskog Fitness Laba, privatnog studija za osobni trening. “Mi
koji smo dovoljno blagoslovljeni da se možemo slobodno
kretati trebali bismo svakodnevno uživati te prednosti”, piše
CNN.
