Svatko ima trenutke u kojima gubi kontrolu i sposobnost da ostane miran. Znati nositi se s frustracijama, ubrzanim životom, obvezama i stresom znači imati strpljenje.
“Imamo očekivanja o tome kakvo bi nešto trebalo biti, koje je
prikladno vrijeme za čekanje u redovima, koliko brzo
bismo trebali stići negdje, kako bi netko drugi trebao
postupiti ili kako bismo se trebali osjećati”, rekla je Sarah
Schnitker, izvanredna profesorica psihologije i neuroznanosti na
Sveučilištu Baylor te autorica studije iz 2012. “Analiza
strpljenja i dobrobiti”.
“Kada ta očekivanja nisu ispunjena, često naše emocije postaju
neregulirane”, rekla je Schnitker. “Nestrpljivost nije uvijek
loša stvar, ali ljudi koji su kronično nestrpljivi mogu doživjeti
više stresa, što povećava rizik od zdravstvenih problema.”
“Neki ljudi su strpljiviji od drugih, ali nismo osuđeni na
bilo koju vrstu prirodnog strpljenja koje imamo”, rekla je
Schnitker za CNN.
“Planiranim vježbama možemo njegovati svoje strpljenje i olakšati
sebi čekanje.”
Kako ljudi mogu postati strpljiviji?
“Kognitivna reevaluacija, gdje razmišljate o situaciji iz nove
perspektive, može vam pomoći da izgradite strpljenje.
Također, osvještavanje emocija i stvarno identificiranje onoga
što osjećate i zašto djeluje dobro na cijeli proces”, kaže
Schnitker.
“Proveli smo studije koje se bave vrlinom strpljenja kod
psihijatrijskih bolesnika hospitaliziranih zbog rizika od
samoubojstva ili drugih psihijatrijskih poremećaja. Utvrdili smo
da su se, čak i među tom populacijom, oni koji su bili
strpljiviji mogli učinkovitije nositi s krizama. Također,
primijetili smo smanjenje simptoma depresije.
Vježbanje strpljenja moglo bi biti teško u trenucima kad smo u
iskušenju. Zamislite da imate posla sa svojim djetetom koje ima
izljev bijesa, čekate rezultate biopsije dojke ili ste zapeli u
prometu prije stvarno važnog sastanka – možete pokušati
upotrijebiti ove savjete u ovom trenutku. No, za stvaranje
navika, ono što istraživanja sugeriraju da je učinkovito jest
prakticiranje ovih strategija tijekom perioda koji nisu baš
toliko stresni.”
Postoje li druge koristi toga da postanete
strpljiviji?
“Ljudi koji imaju više strpljenja obično imaju više empatije.
Biti u stanju razmotriti tuđu perspektivu i razmišljati o
potrebama drugih, a ne samo o sebi, često će pomoći, osobito u
situacijama kao npr. kada zapnete čekajući u redovima. Uostalom,
postoje i drugi ljudi koji možda također imaju loš dan”, kaže
Schnitker, piše CNN.
