Ta je analiza ispitala 20 studija o konzumaciji mesa i mentalnom
zdravlju i otkrila povezanost između vegetarijanstva i veganstva
s lošijim stanjem mentalnog zdravlja.
“Koliko ste ljudi sreli koji su i sretni i stalno na dijeti?” za
Insider je rekla Urska Dobersek, psihologinja sa Sveučilišta
Southern Indiana, koja je i koautorica analize. “Vjerojatno vrlo
malo – a postoji jak znanstveni razlog za to – restriktivne
dijete dugoročno čine ljude nezdravima i nesretnima.”
Ipak, o svakoj potencijalnoj uzročnoj vezi još se raspravlja.
Iako neke studije sugeriraju da se nutritivni nedostaci povezani
s veganskom prehranom mogu povezati s depresijom, moguće je da
depresija i anksioznost prethode nečijoj odluci da ne
konzumira meso.
“Izbjegavanje mesa može biti i kokoš i jaje kada je u pitanju
mentalna bolest”, rekla je Dobersek.
Isključivanje mesa iz prehrane vjerojatno neće poboljšati
mentalno zdravlje
Istraživanje uključeno u novu analizu obuhvaća period od 2001. do
sredine 2020. i uključuje gotovo 172.000 sudionika na četiri
kontinenta. U toj skupini oko 158.000 ljudi jelo je meso, a
13.000 nije. Sve osim dvije studije oslanjale su se na upitnike u
kojima su ispitanici sami izvještavali jesu li jeli meso ili ne,
a zatim su odgovarali na upite o tome jesu li iskusili
anksioznost i depresiju.
Analiza je zaključila da je “apstinencija od mesa jasno povezana
s lošijim mentalnim zdravljem” To je bilo točno bez obzira na
spol osobe iako istraživači nisu mogli vidjeti utječu li
drugi čimbenici na korelaciju – kao što su dob osobe, određene
vrste mesa koje jedu, socioekonomski status, povijest mentalnih
bolesti ili koliko dugo su se suzdržavali od mesa.
Ipak, rezultat se nadovezuje na prethodna
istraživanja koja su pokazala slične trendove, pa je
Dobersek rekla da nije iznenađena. Njezin vlastiti tim je, naime,
prošle godine objavio analizu koja je sugerirala da je
suzdržavanje od mesa povezano s većim rizikom od depresije,
tjeskobe i samoozljeđivanja. U međuvremenu je analiza iz
kolovoza ove godine, koju je provela ekipa iz Njemačke,
također pokazala da su vegetarijanci depresivniji od ljudi koji
jedu meso.
“Ideja da možemo postati zdraviji ili sretniji eliminacijom hrane
i pića je pojednostavljena, neznanstvena i nije potkrijepljena
valjanim dokazima”, rekla je Dobersek.
Prethodi li veganstvo depresiji? Ili
obrnuto?
Međutim, nema dokaza da prehrana bez mesa izravno dovodi do
pogoršanja mentalnog zdravlja.
“Ne možemo reći da dijeta bez mesa uzrokuje mentalne bolesti. Ono
što smo otkrili je da istraživanje ne podržava ideju da
eliminacija mesa može poboljšati mentalno zdravlje”, rekao je za
Insider Edward Archer, koji je s Dobersek bio koautor članka
2020.
Iako je nekoliko studija otkrilo da su
vegetarijanci depresivniji od ljudi koji jedu meso, druga
istraživanja pokazala su suprotno.
Pitanje kronologije: Prestanu li ljudi prvo jesti meso, a
zatim razviju veći rizik od depresije?
Ili je više ljudi koji su već depresivni odlučilo postati
vegani ili vegetarijanci? Vrlo malo studija nudi odgovore na ta
pitanja iako istraživanja iz 2012. sugeriraju da
depresija može prethoditi prelasku na vegetarijanstvo. Druga
moguća objašnjenja za tu vezu, prema Dobersek i Archeru, mogu
biti da ljudi pokušavaju provoditi prehranu bez mesa kako bi
riješili postojeće probleme mentalnog zdravlja ili da ljudi s
depresijom mogu vjerojatnije suosjećati sa životinjama i donositi
prehrambene odluke na temelju osobne etike.
“Pojedinci koji se bore s mentalnom bolešću često mijenjaju svoju
prehranu kao oblik samoliječenja”, rekla je Dobersek. “I čini se
da mnogi ljudi biraju veganstvo kao etički odgovor na okrutnost
svojstvenu prirodi i ljudskim društvima.”
Također je moguće da će se osobe koje su depresivne ili zabrinute
zbog klimatskih promjena vjerojatnije odlučiti za prehranu
koja smanjuje emisije ugljika. Na globalnoj razini mesna
industrija je odgovorna za oko 15% godišnjih emisija.
Dobersek je međutim primijetila da stroga veganska prehrana
ponekad može dovesti do manjka nutrijenata, posebno kod
trudnica. To zauzvrat može povećati rizik od tjelesnih i
psihičkih bolesti. Na primjer, vitamin B-12, folna kiselina i
omega-3 masne kiseline nalaze se samo u životinjskim proizvodima,
a manjak tih hranjivih tvari povezan je s depresijom, niskom
energijom i lošim metabolizmom.
Rasprava ostaje sporna
Kad je objavljena analiza Dobersek iz 2020., neki koji su je
čitali mislili su da pokazuje da jedenje mesa poboljšava mentalno
zdravlje, ali Archer je rekao: “To je očito pogrešno.” Osim toga,
kritičari tih nalaza istaknuli su da je Dobersek dobila više
od 10.000 dolara od Nacionalne udruge govedara “kako bi
provela sustavnu recenziju ‘Govedina za sretniji i zdraviji
život’.”
Nova analiza također je dijelom financirana bespovratnim
sredstvima putem udruge za goveđe meso. Međutim, autori su
primijetili da sponzor nije utjecao na dizajn istraživanja,
prikupljanje podataka ili zaključke studije.
“Sa svakim izdanjem Smjernice o prehrani za Amerikance
postajale su restriktivnije”, rekla je. (Na primjer, 2020. godine
savezne preporuke sugerirale su da Amerikanci ograniče unos
crvenog mesa, dok takva preporuka nije bila u verziji iz
2005.)
“Ipak, stanovništvo SAD-a postalo je dijabetičarsko, anksioznije
i depresivnije”, nastavila je Dobersek. “Mislim da ovo nije
slučajnost”, rekla je, piše Business Insider.
