
Vrlo popularna među slavnim osobama i običnim smrtnicima, ketogena dijeta može se pohvaliti brojnim prednostima za zdravlje i mršavljenje. Iako već i ptice na grani znaju za učinke ove dijete, koja se bazira na smanjenom unosu ugljikohidrata i visokom unosu masti, njene potencijalne opasnosti manje su poznate.
Jedna od njih je da snižava šećer u krvi, zbog čega bi mogla biti
opasna za osobe s dijabetesom tipa 1. Iako se prehrana s niskim
udjelom ugljikohidrata općenito preporučuje dijabetičarima kao
način upravljanja razinom šećera u krvi, keto dijeta može
povećati rizik od epizoda hipoglikemije (niskog šećera u krvi),
otkrila je studija iz 2018. godine.
U nastavku otkrivamo još četiri moguće opasnosti ovog režima
prehrane.
Keto gripa
Keto dijeta bazira se na drastičnom smanjenju ugljikohidrata,
odnosno na manje od 50 grama dnevno. Tijelo tada postiže ketozu,
stanje u kojem energiju crpi iz masti, a ne ugljikohidrata,
budući da oni nisu prisutni u tijelu.
“Kad se to dogodi, vaše tijelo postaje nevjerojatno učinkovito u
sagorijevanju masti radi dobivanja energije. Također pretvara
masti u ketone u jetri, koji mogu opskrbiti mozak energijom”,
pojašnjava Healthline.
Međutim, prilagodba na ketozu može u nekim slučajevima dovesti do
simptoma sličnih gripi.
“To uključuje glavobolju, vrtoglavicu, umor, mučninu i zatvor.
Stanje će potrajati dok tijelo iscrpi zalihe ugljikohidrata i
prebaci se na ketozu, odnosno korištenje masti kao primarnog
izvora energije”, pojašnjavaju stručnjaci.
Problemi probavne i crijevne flore
Keto dijeta zahtijeva izbacivanje raznih namirnica s jelovnika, a
to znači i vlakana jer brojne namirnice koje njima obiluju
ujedno sadržavaju i ugljikohidrate, čiji je unos ograničen.
Nedostatak vlakana može izazvati probavne tegobe,
uključujući zatvor. Također može imati negativan utjecaj na
crijevnu floru – korisne bakterije u crijevima koje pomažu
razgraditi hranu i regulirati vaš imunološki sustav.
Nedostatak hranjivih tvari
Ograničavanje unosa određenih namirnica može otežati podmirivanje
dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Budući da keto dijeta
eliminira voće, cjelovite žitarice i mahunarke, možda neće
osigurati dovoljne količine kalcija, vitamina D, magnezija i
fosfora. Zato liječnici ljudima koji se odlučuju na keto dijetu
preporučuju dodatke prehrani svih glavnih minerala i vitamina,
poput kalija, natrija, magnezija, kalcija, omega-3 masnih
kiselina i vitamina B, C i E, piše Healthline.
Problemi s bubrezima
Keto dijeta temelji se na konzumaciji proteina i masti
životinjskog podrijetla, poput mesa, jaja i sira. Međutim, upravo
su to vrste hrane koje mogu uzrokovati stres bubrezima,
povećavajući rizik od bubrežnih kamenaca.
“To je zato što prekomjeran unos namirnica životinjskog porijekla
može uzrokovati da vaša krv i urin postanu kiseliji, što dovodi
do povećanog izlučivanja kalcija u mokraći”, navodi Healthline,
citirajući par studija objavljenih 2017. i 2010. godine.
Istraživanja su također pokazala da keto dijeta može smanjiti
količinu citrata korisnog za bubrege u urinu, koji se veže s
kalcijem, sprječavajući stvaranje bubrežnih kamenaca. Konačno,
konzumacija namirnica životinjskog porijekla može uzrokovati
nakupljanje kiseline u krvi, što dovodi ljude s kroničnom
bubrežnom bolešću u rizik od acidoze.



