Možda ste primijetili da u novije vrijeme sve više proizvođača ističe količinu vlakana na pakiranjima svojih prehrambenih proizvoda. To nije slučajno, a svakako nije loš ni štetan marketinški potez.
Nedavna istraživanja pokazala su da više od 70 posto našeg
imunološkog sustava počiva na zdravlju probavnih organa. Može se
reći da je briga za probavne organe briga za opće zdravlje
organizma.
Kako vlakna pomažu zdravlju crijeva?
Poznato je da nam vlakna pomažu u probavi. Međutim, postoje
brojni drugi benefiti, kao što je snižavanje razine kolesterola,
smanjenje rizika od dijabetesa i pretilosti i održavanje tjelesne
težine. Postoje dvije vrste vlakana, topljiva i
netopljiva, a potrebne su nam obje. Topljive apsorbiraju vodu i
struktura im tada postaje slična gelu, koji hrani dobre bakterije
u našim crijevima. Također pomažu kod proljeva. Izvori topljivih
vlakana su orašidi, sjemenke, grahorice, mahunarke i zob.
Netopljiva vlakna su neprobavljiva i prolaze kroz naše tijelo
relativno nepromijenjena. Oni pridonose bržoj probavi i potiču
čišćenje crijeva od toksina. Pomažu kod zatvora i uravnoteživanju
metabolizama. Hrana bogata netopljivim vlaknima su cjelovite
žitarice, voće i povrće.
Prebiotici i probiotici
Gotovo svi su čuli za probiotike, zdrave bakterije koje žive u
našim crijevima i povezane su s velikim zdravstvenim prednostima.
Važno je imati više zdravih nego nezdravih bakterija. Probiotici
se nalaze u fermentiranoj hrani kao što je jogurt, kefir ili
kombucha. Prebiotici su uglavnom sastavljeni od vlakana, pretežno
topljivih. Bogate otpornim škrobom, dobar izvor prebiotika su
zelene banane.
Koliko vlakana dnevno nam je potrebno?
Savjetuje se da žene konzumiraju 25 grama vlakana dnevno, a
muškarci 38 grama. Nažalost, većina ljudi uzima oko pola
preporučene dnevne količine. Unos vlakana može biti jednostavan
jer je toliko ukusnih izvora, a na ovom popisu sigurno ćete
pronaći neke koje ćete rado uvesti u redovitu prehranu: brokula,
zob, bobičasto voće, mahunarke, kokice, kruške, avokado,
prokulice, chia sjemenke, bademi, mladi grah, batat, ječam,
artičoke i mango.
