Provedeno je istraživanje na preko 500 tinejdžera na Islandu po pitanju negativnog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje i objavljeno je na JCPP Advances, piše Medical Express.
Znanstvenici su proučavali razlike u utjecaju na djevojčice i
dječake i došli su do zaključka da se djevojčice teže nose s
posljedicama uslijed promjena u načinu života. Svaka osoba na
ovaj ili onaj način proživljava te promjene, a stupanj utjecaja
ovisi o brojnim faktorima. Naime, utjecaj na djecu nesumnjivo je
značajan jer im se život pretežno sastoji od škole, izvanškolskih
aktivnosti i druženja s prijateljima, a s obzirom na to da se
škola odvijala virtualno, a izvanškolske aktivnosti su ukinute,
dok su okupljanja i druženja ograničena, rezultati navedenih
promjena će još godinama izlaziti na vidjelo.
Istraživanje je između ostalog objelodanilo jednu zabrinjavajuću
činjenicu koja pokazuje da su se kod neke djece počeli
pojavljivati simptomi depresije. Ovo se konkretno u većoj mjeri
odrazilo na djevojčice, a razlozi su brojni. Prvenstveno,
djevojčice su se više oslanjale na društvene mreže i udaljile su
se od ostalih članova obitelji, postajale su zatvorenije i
komunicirale su manje, dok su dječaci više vremena provodili
igrajući grupne online igre, tako dobivajući mentalni odušak.
Kod oba spola primijećen je porast zabrinutosti pojedinim
problemima, ali kod djevojčica brige su bile izraženije i vezane
za zdravlje bližnjih, promjene u svakodnevici i nemogućnost
druženja s prijateljima.
Ovakva istraživanja donose vrijedne informacije prvenstveno
roditeljima, ali i učiteljima, dječjim psiholozima i ostalim
stručnjacima koji se bave djecom. Pomaže im razumjeti promjene
koje se događaju djeci, načine na koje ih oni percipiraju i daju
im mogućnost pravovremene intervencije i razvoja sustava podrške.
