Pasivna agresija je specifičan način ponašanja kod kojeg osoba izražava nezadovoljstvo na određeni način kako bi naštetila drugoj osobi ili osobama s kojima komunicira.
Ovakvo ponašanje može biti svjesno ili nesvjesno, a bitno utječe
na odnose s drugim ljudima, stvara poteškoće na poslu, utječe na
ljubavnu vezu te na svakodnevno promatranje svijeta.
Kako prepoznati pasivnu agresiju?
Pasivna agresija se prepoznaje po čestim negativnim
osjećajima kao što su ljutnja, iritiranost, gnjev koji se
pokazuju indirektno kako bi povrijedili ili zbunili sugovornika.
Ove osobe zapravo pokazuju indirektnu agresiju. Neki od najčešćih
primjera ove vrste ponašanja na poslu je izbjegavanje
zadataka i bilo kakve odgovornosti, nepoštivanje zadanih rokova,
ne obavljanje poslova do kraja, kašnjenje, ignoriranje nadređenog
i tvrdoglavost.
Ljudi koji su pasivno-agresivni izbjegavaju otvoren i iskren
razgovor o problemu, već umjesto toga negoduju na razne načine, a
mogu i biti sarkastični i kritizirati druge. Jednako tako na
pitanje jesu li dobro, mogu ljutito odgovoriti kako je sve u redu
i potom samo otići. Ove osobe se zatvaraju, umjesto da otvoreno
razgovaraju o problemu.
Zašto dolazi do pasivne agresije?
Osoba koja je pasivno-agresivna će biti frustrirana, ali neće
pokazivati svoje osjećaje na klasičan način. Možda se tako ponaša
jer je ponašanje preuzela u djetinjstvu od obitelji ili jer se
nikada nije naučila suočavati s konfliktima i pokazivati emocije,
dok možda takvo ponašanje koristi da dobije što želi, bez
razgovora.
Neki znanstvenici vjeruju kako pasivna agresija može biti
povezana i s nekim stanjima kao što su:
- depresija
- ADHD
- anksioznost
- korištenje nedozvoljenih supstanci
- poremećaji ličnosti
Je li pasivna agresija opasna?
Ovo ponašanje loše utječe na sugovornika koji je najčešće dio
obitelji ili partner, a samim time se narušava i odnos.
Sugovornik postaje frustriran i bespomoćan, a s vremenom će doći
do konflikta. Stalno ponavljanje ovog ponašanja može dovesti i do
prekida veze, gubljenja prijatelja ili otkaza na radnom mjestu.
Kako se nositi s pasivnom agresijom?
Najbolje rješenje problema za sugovornika je ukazati osobi na
njezino ponašanje. Važno je to napraviti što mirnije, bez
započinjanja svađe. Pomoći može i asertivna komunikacija, odnosno
izražavanje želje za rješavanjem problema tako da obje strane ne
budu povrijeđene. Jednako tako, potrebno im je napomenuti što
točno rade pogrešno i zašto to nije dobro.
Najvažnije je na pasivnu agresiju ne odgovarati pasivnom
agresijom, već umjesto toga pokazati neku vrstu razumijevanja, a
potom na miran način pokazati što je krivo napravljeno. S druge
strane, kada pasivno-agresivne osobe zamijene ovo ponašanje onim
prihvatljivijim, poželjno ih je pohvaliti.
U nekim slučajevima osoba neće biti ni svjesna kako je
pasivno-agresivna, dok joj nekada razgovor sa stručnjakom može
pomoći.
Osobe koje su pasivno-agresivne trebaju prepoznati znakove
ovog ponašanja, a potom i pronaći pomoć. Potrebno je obratiti
pažnju na reakcije i naučiti kako izraziti emocije. Pomoći mogu
i tehnike disanja kako se razgovor ne bi pretvorio u
svađu.
Dakle, pasivna agresija je vrsta ponašanja kojom se želi izbjeći
konflikt i razgovor o problemu, a umjesto toga osoba koristi niz
drugih načina kako bi pokazala da je nezadovoljna. S vremenom
pasivna agresija može utjecati i na život i na odnose, a kada se
osvijesti, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka.
