Sve je veći broj ljudi koji prepoznaju da imaju povećane masnoće u krvi. Početno povećanje razine masnoća obično nema simptome te se uglavnom prepoznaje kod rutinskih provjera ili kod darivanja krvi.
Masnoće u krvi su kolesterol i trigliceridi koji mogu
biti u neravnoteži. Može doći do povećane razine ukupnog
kolesterola, kolesterola niske gustoće (LDL kolesterola), te
povećane razine triglicerida i snižene razine kolesterola visoke
gustoće (HDL kolesterola).
Poremećaj masnoća u krvi dovodi do bolesti srca i
krvnih žila ili ateroskleroze. Ateroskleroza se razvija
godinama i u početnom periodu ne mora pokazivati nikakve
simptome, a kada se oni pojave, znači da je bolest već
uznapredovala i da ju je potrebno liječiti.
Masnoća u krvi – što kažu nalazi?
Masnoće u krvi su potrebne da bi organizam normalno funkcionirao,
sve dok se one pojavljuju u normalnim razinama. One su glavni
izvor energije, a iz kolesterola nastaju svi steroidni hormoni i
žučne kiseline što znači da bez njega tijelo ne bi moglo
funkcionirati. Međutim, ako dođe do povišenja razine masnoća
u krvi razvijaju se kardiovaskularne bolesti koje su u
svijetu, ali i Hrvatskoj jedan od najčešćih razloga posjeta
liječniku.
Pretragom masnoća u krvi se određuje ukupni kolesterol, HDL
kolesterol, LDL kolesterol te trigliceridi. HDL kolesterol je
veće gustoće i putem njega se kolesterol prenosi od perifernih
tkiva do jetre i tako se ‘odvlači višak’. Ovo je razlog zašto se
HDL kolesterol naziva dobrim kolesterolom.
S druge strane, LDL kolesterol ima veći udio masti od proteina te
se može nakupljati na arterijama i stvarati plakove ili
naslage. LDL kolesterol se naziva i lošim kolesterolom jer je
uzrok nastanka oštećenja arterija i drugih kardiovaskularnih
bolesti.
Ako na nalazima krvi za masnoće u krvi imate niske razine HDL
kolesterola, a visoke razine LDL kolesterola, znači da imate
povećan rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Na
nalazu se uz ovakve vrijednosti obično pojavljuje i visoka razina
triglicerida.
Normalna razina masnoća u krvi
Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola, da bi bila normalna,
trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L. Preporučena vrijednost
LDL-kolesterola trebala bi biti manja od 3,0 mmol/L. HLD
kolesterol trebao bi biti viši pa su bolje vrijednosti barem 1,0
mmol/L.
Bolesti srca i krvnih žila zbog povećanih masnoća u krvi
S povećanim razinama lošeg kolesterola u krvi ne treba se šaliti.
Pacijenti najčešće provjeravaju razinu masnoća u krvi kad je već
došlo do nekih simptoma bolesti srca ili krvnih žila, a to
znači da je liječenje postalo nužno.
Zbog povećanja masnoća u krvi nastaje ateroskleroza. Ova bolest
se pojavljuje kada organizam ne može iskoristiti suvišne masnoće
pa ih zadržava u krvi i odlaže u stijenkama krvnih žila. Loš
kolesterol ima sposobnost nakupljanja na arterijama što tada
izaziva stvaranje naslaga i oštećenja žila.
Masnoće u krvi, upalne stanice i vezivna vlakna nakupljaju se u
unutarnjem sloju arterija. Te loše procese olakšava, točnije
pogoduje, nikotin koji dolazi krvlju, veće količine lipoproteina
bogatih kolesterolom u krvi te visoki krvni tlak. Dakle,
kombinacija visokog krvnog tlaka, pušenja cigareta i povišenih
masnoća u krvi je idealna za stvaranje bolesti krvnih žila i
srca.
Ateroskleroza uzrokuje sužavanje promjera krvnih žila, a ta
pojava može se pojaviti već u djetinjstvu. Nakupljanje LDL
kolesterola utječe na sužavanje krvnih žila što dodatno oštećuje
stijenku žila. Sužavanje i stvaranje naslaga masnoća u
krvi povećava mogućnost pucanja krvnih žila jer se smanjuje
elastičnost stijenke. Na tom mjestu može doći i do stvaranja
krvnih ugrušaka što može potpuno začepiti arteriju i izazvati
srčani udar te ishemijski moždani udar.