Poslovna sredina za neke ljude može biti mjesto na kojem se razvija njihova kreativnost, potiče motivacija i stvaraju odlični projekti. Međutim, neki zaposlenici mogu doživljavati mobbing na poslu zbog kojeg se ne osjećaju dobro, a možda niti nisu upoznati s time da je to ponašanje poslodavca ili kolega zapravo zlostavljanje.
Narušeni međuljudski odnosi na poslu mogu dovesti do
netrpeljivosti, ljutnje pa čak i ispada bijesa za vrijeme
konflikta, a s vremenom to može prerasti u pravo psihičko
zlostavljanje. Mobbing na poslu se može manifestirati na
različite načine.
Kako prepoznati mobbing na poslu?
Mobbing su specifični oblici ponašanja na radnom mjestu kojima
jedna osoba ili njih više zlostavlja, ponižava i omalovažava
drugog radnika. Cilj takvog ponašanja je obično micanje te osobe
s radnog mjesta ili jednostavno iskazivanje vlastitih
nezadovoljstava kroz psihičko nasilje. Žrtve često nisu svjesne
da se mobbing na poslu događa upravo njima zbog prikrivenih
ponašanja zlostavljača.
Mobbing je dugotrajno zlostavljanje koje se ponavlja barem jednom
tjedno i to u periodu od barem pola godine. Ovo je jedan od
najtežih oblika stresa na poslu jer se radi o dugotrajnom
psihičkom maltretiranju koje otežava rad, ali i intenzivno utječe
na ponašanje izvan radnog mjesta. Podaci pokazuju da je u 2015.
na području Europske unije više od 15% muškaraca i žena bilo
izloženo negativnom društvenom ponašanju na radnom mjestu dok je
7% svih radnika izjavilo kako je doživjelo neki oblik
diskriminacije. Mobbing na poslu, nažalost, nije rijetka pojava.
Neki se tješe ili sprječavaju priznati da doživljavaju mobbing na
poslu pa tvrde da se radi samo o zafrkanciji, no ova ponašanja
nisu nevina i mogu uzrokovati velike probleme. Ovo su klasični
primjeri mobbinga na poslu:
– širenje glasina, ogovaranje osobe, širenje laži o osobi
– izbjegavanje osobe te poticanje drugih da osobu
izbjegavaju
– ne pozivanje osobe na druženja, sastanke, kave, isključivanje
iz socijalnih interakcija
– namjerno podcjenjivanje rada osobe
– onemogućavanje napretka radnika
– davanje krivih ili lažnih informacija s namjerom da se osoba
osramoti
– davanje nevažnih ili izmišljenih zadataka osobi samo da bi je
se omalovažavalo
– dodjeljivanje poslova i zadataka koji su nemogući pa se nakon
toga osobu vrijeđa jer isto nije ispunila
– vrijeđanja na temelju fizičkog izgleda, rase, odjeće, ali u
obliku šala i dosjetki – ovo često ide uz komentar kako se osoba
ne zna šaliti na vlastiti račun
– vikanje, vrištanje i deranje na osobu i druge vrste
neprimjerene neverbalne komunikacije
– davanje najgorih zadataka, loš raspored, ne davanje slobodnih
dana i slično
– zastrašivanje i kažnjavanje bez razloga
– primjena sile i nanošenje fizičke štete u domu ili na radnom
mjestu
Mobbing na poslu rijetko ide bez publike te osoba koja vrši
psihičko zlostavljanje često uživa u podršci publike ili ostalih
zaposlenika. Ovo se događa jer se često radi o osobi na poziciji
moći te su i drugi u strahu da bi oni mogli biti idući na
repertoaru ili se radi o tome da se drugi zaposlenici naprosto ne
žele miješati iako su svjesni problema.
Zašto je mobbing na poslu opasan?
Netko bi možda mogao odmahnuti rukom uz razmišljanje kako se radi
o zlostavljanju samo na radnom mjestu. Međutim, mnogi ljudi
običavaju provoditi mnogo vremena na radnom mjestu i na neki
način donositi posao u dom. Posao uvelike utječe na raspoloženje,
motivaciju i želju za provođenjem ostatka svog slobodnog ili
obiteljskog vremena. Posljednja faza mobbinga na poslu je konačni
slom žrtve. Osoba najčešće ne daje otkaz sama već je primorana
napustiti radno mjesto zbog kroničnih bolesti, poremećaja ili
počini samoubojstvo.
Osobe koje doživljavaju mobbing na poslu mogu postati anksiozne,
tjeskobne, osjećati strah, nevoljkost, čak i depresiju ukoliko se
mobbing pojavljuje već duži period. Osoba zbog omalovažavanja i
vrijeđanja gubi motivaciju za druge životne stvari, a posebno za
posao. Ovo stvara kružni proces u kojem osoba počne vjerovati da
je zaista nesposobna za posao koji radi jer mu to zlostavljač
neprestano govori pa zbog toga ostaje na toj poziciji unatoč
zlostavljanju jer smatra da bolje od toga ne može postići.
Bijes može prerasti u nekontrolirana ponašanja, ali i burnout ili
potpuno izgaranje zbog prevelike količine negativnih emocija.
Burnout je posljedica nezadovoljstva, stresa, kroničnog umora
koji dodatno pojačava osjećaj nemoći na poslu.
Posljednji stadij koji uzrokuje mobbing na poslu su kronične
psihičke bolesti koje mogu utjecati i na fizičko stanje osobe te
počinjenje samoubojstva. Informacije pokazuju kako je u Švedskoj
čak 20% pokušaja samoubojstava povezano s problemima radnom
mjestu.
Nerijetko se događa da se osoba potpuno socijalno isključi,
okrene ovisnostima ili zanemaruje obitelj i djecu. Postoji
mogućnost da će osoba akumulirati stres koji dobiva na poslu te
ga daljnjim nasiljem izbacivati. Ovo može rezultirati nasiljem u
obitelji ili u vezama.
Prepoznajte zlostavljača
Osobe koje vrše mobbing na poslu se obično mogu lako prepoznati.
Često se radi o osobama s poremećajem ličnosti koje su iznimno
niskog samopouzdanja te kao obrambeni mehanizam koriste
zlostavljanje drugih. Mobbing na poslu prema slabijima od sebe
koriste kao sredstvo uzdizanja jer se zapravo radi o manje
sposobnim osobama koje najčešće nemaju dobro razvijene društvene
sposobnosti, imaju disfunkcionalne obitelji te nemaju iskrene
prijatelje.
Osobe koje vrše mobbing često se doimaju kao najglasnije u
društvu, najzabavnije i pune samopouzdanja, a istina je najčešće
suprotna od toga. Radi se o slabim ljudima koji ne znaju drugi
način kojim bi mogli riješiti vlastite probleme pa se iskaljuju
na slabijima od sebe. Zlostavljači najčešće zlostavljaju zbog
vlastitog straha. Iz tog razloga se zlostavljači dijele na one
koji žele pažnju, one koji oponašaju druge zlostavljače, one koji
smatraju da su guru te na psihopate ili sociopate. Zlostavljačima
je najčešće potrebna psihološka pomoć.
Kome se obratiti?
Ako doživljavate mobbing na poslu u Hrvatskoj, prije svega
zapisujte sve situacije u kojima se dogodilo zlostavljanje. Neka
tu bude što više detalje o tome kada se situacija dogodila, kako
je izgledala te je li bilo svjedoka. Ukoliko imate materijalne
dokaze u obliku mailova, pisama, poruka ili slično sačuvajte ih
kao dokaz.
O zlostavljanju na poslu se možete obratiti zaduženima u tvrtki u
skladu s Kolektivnim ugovorom, a ako je potrebno obratite se i
svom liječniku o svim psihičkim i fizičkim posljedicama koje
trpite zbog mobbinga na poslu. Hrvatsko radno zakonodavstvo pruža
zaštitu dostojanstva za vrijeme rada, namećući poslodavcu dužnost
da zaštiti radnika od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s
kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih
poslova.
Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj raste broj sudskih
predmeta u kojima radnici traže zaštitu od mobbinga te se
preporučuje u slučaju mobbinga na poslu obratiti se pravnoj
službi. Iako mobbing nije definiran u legislativi, postoje zakoni
koji zabranjuju diskriminaciju, uznemiravanje i reguliraju
zaštitu dostojanstva na radnom mjestu. Opcija je i da osoba koja
doživljava mobbing na poslu da otkaz. Radnik za vrijeme prekida
rada po ugovoru ima pravo na naknadu plaće, no postoji mogućnost
da se sudskom presudom utvrdi da njegovo dostojanstvo nije
narušeno te poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade.
Specijaliziranu savjetodavnu pomoć, podršku i edukaciju žrtve
mogu potražiti i u udruzi Mobbing, o kojoj više možete doznati na
njihovim
stranicama.
