Kada potrošimo, odnosno izgubimo više tekućine nego što smo je unijeli, dolazi do dehidracije. Tijelo nema dovoljno vode i drugih tekućina za obavljanje svojih normalnih funkcija. Dakle, ako ne nadomjestimo izgubljenu tekućinu, dehidrirat ćemo.
Dehidracija se može dogoditi svakome, ali za neke je opasnija
nego za druge. Konkretno, stanje je posebno opasno za malu djecu
i starije odrasle osobe. Najčešći uzrok dehidracije kod male
djece su proljev i povraćanje, dok starije osobe prirodno imaju
manju količinu vode u tijelu i mogu imati stanja ili uzimati
lijekove koji povećavaju rizik od dehidracije. Čak i manje
bolesti, puput infekcije koja zahvati mokraćni mjehur, kod
starijih ljudi mogu dovesti do dehidracije.
Naravno, dehidracija se može dogoditi i bilo kojoj drugoj dobnoj
skupini ako tijekom (vrućih) dana ne pije dovoljno vode, a
pogotovo ako istovremeno i intenzivno vježba, piše Zadovoljna.hr. Dakle, svatko može postati
dehidriran, ali određeni ljudi, odnosno četiri skupine ljudi u
većem su riziku od dehidracije:
Dojenčad i djeca
Radi se o skupini kod koje postoji velika vjerojatno da će imati
ozbiljan proljev ili povraćanje, koji za posljedicu mogu imati
dehidraciju na koju su novorođenčad i djeca posebno osjetljivi.
Veći dio tekućine gube i zbog temperature ili opeklina, a kod
male djece problem je i to što često ne mogu reći da su žedna
niti dobiti piće.
Starije osobe
Kada ostarimo, tjelesna zaliha tekućine postaje sve manja,
smanjuje se sposobnost štednje vode, a osjećaj žeđi sve je manje
izražen. Opasnost od dehidracije povećavaju i određene kronične
bolesti poput dijabetesa i demencije te upotreba određenih
lijekova. Starije odrasle osobe također mogu imati problem s
kretanjem, što ograničava njihovu sposobnost da same dođu do
vode.
Osobe s kroničnim bolestima
Već spomenuti dijabetes, ako je nekontroliran ili neliječen,
dovodi do visokog rizika od dehidracije. Bolesti bubrega također
povećavaju rizik, kao i lijekovi koji povećavaju mokrenje. Čak i
u slučaju prehlade ili upale grla postajemo osjetljiviji na
dehidraciju jer kad smo bolesni, obično manje jedemo i pijemo.
Osobe koje rade ili vježbaju na otvorenom
Kad je vani vruće, povećava se rizik od dehidracije i toplinskih
bolesti. To je zato što je zrak vlažan, a znoj ne može ispariti i
ohladiti nas brzo kao inače. Posljedica može biti povišena
tjelesna temperatura i potreba za većim unosom tekućine.
Kako prepoznati dehidraciju?
Na kraju, bitno je znati prepoznati dehidraciju ako do nje dođe.
Žeđ nije uvijek pouzdan pokazatelj potrebe tijela za vodom. Mnogi
ljudi, posebno starije osobe, ne osjećaju žeđ dok već nisu
dehidrirani. Zato je važno povećati unos vode u vrućim danima i
kada ste bolesni. Što se tiče znakova i simptoma dehidracije, oni
se mogu razlikovati prema dobi.
Kod dojenčadi i male djece znakovi su:
- suha usta i jezik
- izostanak suza kod plakanja
- tri i više sati bez mokre pelene
- udubljene oči i obrazi
- bezvoljnost i razdražljivost.
Kod odraslih osoba znakovi su:
- ekstremna žeđ
- rjeđe mokrenje
- urin tamne boje
- umor.
Kada posjetiti liječnika?
Liječniku se obratite za pomoć kada:
- proljev traje 24 sata i više
- kada ste razdražljivi ili dezorijentirani te mnogo pospaniji
i manje aktivni nego inače - kada ne možete zadržavati tekućinu
- kada imate crnu ili krvavu stolicu.
