Jedna od teorija zašto kosa sijedi je ta da s godinama tijelo prestane proizvoditi melanin i kosa postane siva, srebrnkasta ili bijela. Evo još nekih činjenica o sijedoj kosi:
Pojava prvih sijedih određena je genetikom, ali i dobi. Sijeda
kosa posljedica je starenja, a njezina se tekstura s godinama
mijenja kao i tekstura kože. Stručnjaci te promjene nazivaju
pravilom 50-50-50. Polovica svjetske populacije do 50 godine
života ima oko 50 posto sijede kose.
Bijelci brže sijede nego bilo koja druga rasa. Nakon bijelaca
najbrže sijedi žuta rasa pa crna. Stručnjaci još uvijek nisu
utvrdili zašto je tome tako.
Kosa sijedi i zbog stresa. Stalna izloženost stresu može oštetiti
DNK koji utječe na djelovanje stanica zaduženih za proizvodnju
pigmenta. To je najvidljivije tijekom bolesti kada pacijenti mogu
posijediti skoro preko noći. Također, zbog pretrpljenog stresa
nakon kemoterapije kosa može narasti drugačije boje.
Životni stil također utječe na pojavu sijedih vlasi, naročito
pušenje. Toksične kemikalije iz dima oštećuju DNK kose, uzrokuju
nakupljanje štetnih slobodnih radikala i utječu na proizvodnju
pigmenta. Osim cigareta, manjak vitamina B12 i bakra također može
ubrzati sijede vlasi. Stoga prehranu treba obogatiti mrkvom,
iznutricama i tamnom čokoladom.
Stanice kose i stanice koje formiraju pigment rade zajedno, ali
zapravo su zasebna jedinica. Tako se jedne neovisno o drugima
mogu potrošiti i potaknuti razvoj sijedih vlasi. Taj rad mogu
poremetiti različiti vanjski utjecaji, a stručnjaci vjeruju kako
upravo oksidativni stresa i akumulacija vodikovog peroksida u
folikulu kose uzrokuju gubitak boje.
Vlas kose u prosjeku raste tri godine i potom ispada kako bi
napravila mjesta novoj. S godinama nove vlasi koje ih nadomjeste
su već sijede. Kosa ne postaje sijeda, već je u korijenu bijela.
Svaki put kad se kosa obnavlja, mijenjaju se i stanice koje tvore
pigment, a taj proces s godinama postaje sve teži pa one
jednostavno ostanu bijele.