Vjerojatno ste mnogo puta čuli za stvari koje jačaju ili slabe imunitet, ili rečenice poput onih da je u vrijeme viroza važno ojačati imunitet te da je nekome pao imunitet.
Imunitet je ključan za vaše zdravlje, a postoji cijeli niz
faktora kako ga možemo pojačati, ali i smanjiti nepravilnom
prehranom. Uz to, rijetko obraćamo pažnju na njega tijekom ljeta,
misleći da je važno paziti na njega tijekom zime. Naravno, na
imunitet treba paziti tijekom cijele godine.
Što je imunitet i kako on funkcionira?
Imunitet je najsloženiji sustav u našem tijelu i sadrži se od
organa, tkiva, stanica i proteina, od kojih svi imaju zajedničku
ulogu zaštite tijela od štetnih utjecaja iz okoline. On omogućava
sposobnost organizma da se zaštiti od uzročnika zaraznih bolesti.
Dobar i funkcionalan imunitet je ključan za život, a može biti
urođen ili stečen. Urođeni imunitet pruža početni otpor
prodoru mikroorganizama ili štetnim utjecajima te je zaslužan za
razvijanje imunološkog odgovora na daljnje utjecaje. Štetni
utjecaji iz okoline mogu biti virusi, bakterije, paraziti i
gljivice koji mogu uzrokovati bolesti i zdravstvene poteškoće.
Stečeni imunitet je odgovor na pojedini antigen (štetnu tvar ili
mikroorganizam) ili skupinu povezanih antigena. On može biti
pasivan ili aktivan. Aktivni imunitet stvara imunološki sustav i
onda se stječe obolijevanjem od neke bolesti ili cijepljenjem.
Cjepivo stvara imunitet na određen antigen sličan onome koji se
stječe nakon prirodnog prebolijevanja, samo nema izlaganja
bolesti niti komplikacije te bolesti. Antitijela koja su nužna za
stvaranje imunološkog odgovora stvaraju B limfociti, a stanični
imunitet kontroliraju T limfociti.
Pasivni imunitet je zaštita imuniteta prijenosom antitijela od
osobe koja je imuna. Ovo se događa u slučaju prijenosa antitijela
s majke na dijete kroz posteljicu, a ta zaštita je vremenski
ograničena na nekoliko tjedana ili mjeseci. Poteškoće s
imunitetom su vidljive tek kada dođe do bolesti, točnije, kada se
tijelo ne uspijeva obraniti od štetnih utjecaja. Do bolesti
dolazi kada je imunosni sustav ugrožen, a to se događa u doticaju
s agresivnim mikroorganizmom ili mikroorganizmom s kojim se
imunosni sustav još nije susreo.
Jača li cijepljenje imunitet?
Cjepivo je biološki proizvod koji potiče aktivni imunitet prema
određenim zaraznim bolestima te on osigurava imunološku memoriju.
Ovo se stvara zbog antitijela koja stvaraju limfociti. Kao
primarni odgovor organizma na cjepivo je stvaranje memorijskih B
stanica koje u početku ne proizvode antitijela, već se ona
stvaraju nakon ponovnog izlaganja štetnom uzroku ili patogenu.
Postoje različite vrste cjepiva te načini na koje
djeluju na imunitet. Cjepiva mogu sadržavati mikroorganizme koji
uzrokuju bolest ili njihov dio, mogu biti monovalentna,
polivalentna i kombinirana koja sadrže pojedinačan soj antigena
ili više sojeva.
Cijepljenje tako pomaže imunitetu da se brani od bolesti kada
dođe u susret s njom, no to ne znači da osoba koja je cijepljena
ne može dobiti tu bolest i simptome. U velikom broju slučajeva se
sprečava obolijevanje od bolesti.
Ljudi se najčešće cijepe proti koronavirusa, hepatitisa B, HPV-a,
gripe, ospica, tetanusa, tuberkuloze i dječje paralize. Važno je
pojmiti da cijepljenjem štitimo one koji se ne mogu osigurati
poput dojenčadi, djece, starijih te osoba s oslabljenim
imunitetom koje ne smiju primati cjepivo. Cjepivo protiv
koronavirusa djeluje tako da priprema imunosni sistem za
prepoznavanje i djelovanje, točnije obranu, u slučaju bolesti.
Istraživanja za sada pokazuju da su cjepiva protiv koronavirusa
usmjerena na stvaranje reakcije na protein jedinstven za COVID-19
virus. To znači da kada osoba primi cjepivo, stvar se imunološka
reakcija. Ako se osoba nakon toga zarazi ili dođe u susret s
koronavirusom, imunitet će to prepoznati zbog cjepiva i znat će
se od njega obraniti.
Kolektivni imunitet
Kod pričanja o cjepivu postoji i čest pojam – stvaranje
kolektivnog imuniteta. Cilj cijepljenja i imunizacije je da se
zaštiti pojedinac, ali i čitavo društvo. Pojedinac koji je
cijepljen ima manje šanse za razvijanje bolesti i simptoma, pa
tako i manje šanse da bolest prenese na drugu osobu, posebice na
one koji se ne mogu cijepiti.
Da bi se stvorio kolektivni imunitet je potrebno cijepiti velik
broj ljudi jer je samo to način za sprječavanje širenja zaraze.
Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti tako
primjerice navodi da bi se za stvaranje kolektivnog imuniteta i
sprječavanje širenja ospica trebalo procijepiti 95%
ljudi. Kod pada kolektivnog imuniteta postoji prijetnja za
ponovno epidemijsko ponavljanje bolesti.
Kako prirodno ojačati imunitet?
Uz razumijevanje da je imunitet sklop, cijeli sustav u našem
tijelu, činjenica da se imunitet može jačati prirodnim putem je
utješna. Iako se to ponekad pokušava tako prikazati, imunitet se
ne može ojačati samo zbog promjene prehrane ili tjelovježbe ili
nekih drugih pozitivnih navika.
Da bi se održavao jak imunitet, potrebno je usklađeno
poboljšavati stanje cijelog organizma i to dugoročno. Pad
imuniteta se može dogoditi vrlo lako, čak i bez susretanja s
nekom bolešću. Iako ne postoji znanstvena povezanost između
promjena životnih navika i poboljšanja imuniteta, to se i dalje
istražuje.
Omogućavanje organizmu da bude zdrav, točnije, ne olakšavanje
obolijevanja može pomoći u lakšoj borbi protiv štetnih utjecaja.
Premda ne postoji dokazanost da će kvalitetan san, tjelovježba i
konzumiranje hrane bogate nutrijentima pomoći izravno u jačanju
imuniteta, sigurno neće škoditi te će olakšati tijelu da se brže
oporavi ako i kada dođe do bolesti.
