Istraživanje iz 2012. provedeno na 2000 osoba pokazalo je da škola, obrazovanje, roditelji i prehrana mnogo više utječu na razvoj inteligencije, nego genetski kod zapisan u nama.
Da budemo jasni – inteligencija nije nikakva sigurnost da ćete u
životu biti uspješni i bogati, štoviše, tek manji broj ljudi
iskoristi svoje predispozicije i stvarno napravi neke velike
stvari u životu. Jednostavno, inteligencija ili IQ formira se u
najranijim danima pa ono s čime “završimo”, teško da će se
značajnije poboljšavati tijekom života. Naravno, IQ nije presudan
za uspjeh u životu, ali itekako je bitan faktor
i inteligentnije osobe ipak imaju veće šanse za nešto
postići.
No, iznimno je teško točno izmjeriti IQ, tek možemo otprilike
znati gdje smo po tom pitanju. Jer, postoje razne vrste
inteligencije i načina na koji se mjeri pa će nerijetko rezultati
biti drugačiji. Ali, iako nisu savršeni, testovi inteligencije
zasad su najbolji način mjerenja nečije sposobnosti da
racionalno razumije svijet oko sebe, da pamti, razlučuje i
posjeduje logičke vještine.
Zbog toga su znanstvenici usporedili kvocijent inteligencije
sudionika istraživanja i veličinu njihova mozga koristeći se
metodama skeniranja mozga. Također, veličina mozga nije presudna
kad govorimo o inteligenciji. Struktura mozga, a ne
njegova veličina važna je za inteligenciju, objavila je
skupina europskih znanstvenika nakon istraživanja na 8000
sudionika iz listopada 2015.
Isto tako, istraživanje iz 2012. provedeno na 2000 osoba pokazalo
je da škola, obrazovanje, roditelji i prehrana mnogo više utječu
na razvoj inteligencije, nego genetski kod zapisan u nama. A
posljednja istraživanja pak tvrde da pet bitnih
faktora određuje šanse da osoba ima viši kvocijent
inteligencije.
Duhoviti ste – da, duhovitost je povezana s
inteligencijom! Nije to neki novitet, duhoviti ljudi imaju
sposobnost teške situacije pretvoriti u zabavnije, dovitljive su
i brzo razmišljaju. Istraživanja pokazuju da duhoviti ljudi imaju
viši stupanj verbalne i apstraktne inteligencije.
Ljevoruki ste – ljevoruke osobe pokazuju
bolje rezultate po pitanju raznolikosti, sposobnije su obavljati
više stvari odjednom no dešnjaci. A nova istraživanja pokazuju i
da su ljevoruke osobe inteligentnije, što je povezano s
činjenicom da mogu raditi više stvari odjednom.
Rano ste počeli učiti čitati – britanski
znanstvenici su na uzorku od dvije tisuće osoba otkrili da one
koje su počele čitati ranije, imaju viši IQ. Ne samo to, ranije
učenje čitanja utjecalo je na povećanje inteligencije. Dakle, ako
ste počeli čitati ranije, vjerojatno ste pametniji od onih koji
su počeli kasnije.
Tjeskobni ste – iako se za tjeskobu teško
može pronaći dobre riječi, istraživanje pokazuje da su tjeskobne
osobe češće inteligentije. Jer, tjeskobu budi i pretjerano
razmišljanje o raznim stvarima, opažanje detalja i zaključivanje
o njima. Psihijatar Jeremy Coplan istraživao je
povezanost tjeskobe i inteligencije jer je primijetio da njegovi
pacijenti s izraženijom tjeskobom pokazuju bolje rezultate na IQ
testovima. Također, uvidio je da što je viši stupanj tjeskobe, to
su osobe koncentriranije na zadatke koje obavljaju, a i
učinkovitije su.
Učili ste svirati ili pjevati kao dijete –
glazba utječe na verbalnu inteligenciju, što je dokazao psiholog
Sylvain Moreno na uzorku 48 djece starosti između četiri i šest
godina. Uz samo sat vremena učenja sviranja glazbenog instrumenta
ili pjevanja dnevno te pet dana tjedno, djeca su u 90 posto
slučajeva pokazala porast verbalne inteligencije.
Stoga, pokušajte napraviti najviše s onim što imate i nemojte se
zamarati pitanjima jeste li genije ili niste – važno je da ste
zadovoljni.
