Mediteranska je prehrana proglašena najzdravijom već četvrtu godinu za redom, a lako je se i pridržavati kod mršavljenja jer ne ograničava kalorije niti podrazumijeva 'strogo' planiranje obroka.
Svake godine portal US News & World Report ocjenjuje dijete i
načine prehrane iz prethodne godine i najavljuje koje su najbolje
za godinu koja slijedi: a već četvrtu godinu zaredom najboljom je
proglašena mediteranska prehrana. Ona, rekli su nutricionisti za
US
News & World Report, pomaže u prevenciji mnogih kroničnih
bolesti, te doprinosi dugovječnosti, pa je ove godine proglašena
ne samo ukupno najboljom, već i najzdravijom, najlakšom za
pridržavanje, najboljom za dijabetes, najboljom biljnom prehranom
i najboljom prehranom za srce.
Načini prehrane ili dijete svrstavaju se u sedam kategorija, a
ocjenjuje se njihova nutricionistička cjelovitost, lakoća
pridržavanja, potencijal dugoročnog i kratkoročnog gubitka
kilograma, sigurnost dijete i moguće nuspojave, te potencijal za
sprečavanje bolesti poput srčanih bolesti i dijabetesa.
– Zajedničko pet najboljih dijeta je da su sve bogate voćem,
povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama – objasnila je
dijetetičarka dr. Kathie Beals s Utah Sveučilišta.
Mediteranska se prehrana, kaže Beals, u velikoj mjeri oslanja na
plodove mora, svježe proizvode, cjelovite žitarice, orašaste
plodove, sjemenke i umjereno pijenje vina, a koncept joj potječe
iz zemalja koje graniče sa Sredozemnim morem, gdje su se ljudi
kroz povijest uglavnom zdravo hranili. U nekim od tih zemalja su
i takozvane ‘plave zone’, regije s najzdravijom i
najdugovječnijom populacijom.
Poznato je, kaže dijetetičarka, da je mediteranska prehrana
bogata vitaminima i drugim važnim hranjivim sastojcima poput
vlakana i polifenola – biljnih spojeva koji pomažu u zaštiti od
raznih bolesti – a pokazalo se da smanjuje i rizik od dijabetesa,
da štiti od nekih vrsta karcinoma, te od ranog propadanja
kognitivnih funkcija.
– Pomaže i u gubitku kilograma, jer u njoj nema visokokalorične
ni prerađene hrane, a povrće i riba imaju i više nego dovoljno
visoko hranjivih sastojaka – rekla je dr. Beals.
Budući da sadrži masti koje su zdrave za srce – maslinovo ulje i
omega 3 masne kiseline iz ribe – mediteranska prehrana smanjuje i
kolesterol koji je inače glavni uzročnik srčanih bolesti, a Beals
napominje kako joj je prednost i to što ne ograničava unos
kalorija, ne podrazumijeva ‘strogo’ planiranje obroka – pa je se
lako pridržavati, a nema ni neželjene nuspojave.
Prema ocjenama US News & World Report- a, na niskim su se
mjestima našle dijete koje je dugoročno teško slijediti i koje su
nutritivno neuravnotežene – kao Keto dijeta s malo masnoća i s
niskim udjelom ugljikohidrata i dijeta ‘OPTAVIA’, namijenjena
brzom ali kratkotrajnom mršavljenju.
Zbog teškog pridržavanja i rizika od oštećenja bubrega ukupno je
najlošije ocijenjena Dukan dijeta, način prehrane s visokim
udjelom proteina i niskim udjelom ugljikohidrata, a pri dnu
popisa našla se i restriktivna dijeta Whole30.
