Podgrijavanje hrane općenito nije preporučljivo jer većina namirnica u sebi sadrži spojeve koji kod podgrijavanja postanu štetni, točnije toksični.
Znamo kakvi su Hrvati – jede se iznemoglosti, a onda se nakon
toga baca na ostatke – u ovom slučaju radi se o Božiću. Naravno,
s ostacima delicija moramo što opreznije jer postoje one koje
nije dobro podgrijavati, niti ostavljati za dan poslije. Srećom,
ne moramo brinuti o kraljevima božićnih gozbi – puretini i
svinjetini koja se treba čuvati u hladnjaku te ih se može jesti i
dan ili dva nakon pečenja.
Podgrijavanje hrane općenito nije preporučljivo jer većina
namirnica u sebi sadrži spojeve koji kod podgrijavanja postanu
štetni, točnije toksični. Namirnice koje trpe podgrijavanje su
cjelovite žitarice jer najmanje gube na nutritivnim
vrijednostima, sastav im ostaje relativno nepromijenjen kao što
je riža, proso, amarant, ječam i zob.
Među onima koje spadaju u rizičnu skupinu jer ponovnom obradom
gube nutritivna svojstva i enzime:
Gljive – gljive se zbog svojih proteina
lako mijenjaju i postaju štetne, preporučljivo ih je samo blago
zagrijati do 70 stupnjeva.
Krumpir – također spada u toksičnu skupinu
namirnica koje nakon zagrijavanja gube svoja nutritivna svojstva,
a najnovija istraživanja pokazala su kako je krumpir najzdraviji
kuhan, ali ohlađen. Naime, kada se ohladi u krumpiru dolazi do
povećanja udjela otpornog škroba koji ima probiotsko djelovanje.
Meso – zagrijavanjem postaje našem tijelu
nepoznato, zbog promjene u sastavu proteina. Kada se proteini
dugo zagrijavaju na visokim temperaturama mijenja se njihova
struktura i tako promijenjena postaje nepoznata našem organizmu,
neprobavljiva pa samim time i toksična. Visokorizične namirnice
koje to postaju podgrijavanjem su i one koje se obrađuju na
niskim temperaturama poput mesa peradi, kuhane i dimljene ribe
(losos, skuša, bakalar), sirove ili blago termički obrađene
školjke, mliječni proizvodi i jela napravljena s mlijekom, sirom
i jajima. Kod jela s ovim namirnicama pogrijavanje ne bi trebalo
biti opcija.
Špinat, celer, cikla i repa – u sebi sadrže
nitrate koji pod djelovanjem mikroorganizama i zagrijavanjem
prelaze u spojeve nitrita dalje u nitrozamine koji su jako štetni
i kancerogeni. Špinat je najrizičniji u ovoj skupini i uvijek ga
konzumirajte u strogo svježem obliku.
Ako ostatke hrane ne želite bacati, a znate da se neće pojesti –
potrebno ih je samo adekvatno spremiti na hladno, ili u posude za
smrzavanje kako bi hrana bila jestiva i nakon nekoliko dana.
Ako se pitate što i sa svim kolačima koje ste pripremili, kolači
s kremom čuvaju se najviše 3 dana – u hladnjaku, dok trebate
izbjegavati stavljanje suhih kolača u hladnjak, već se radije
odlučite za suha i hladna mjesta.
