Možda ćete naići i na još jednu teoriju koja kaže da je Martin Luther ukrasio drvce na Božić u 16. stoljeću - svjećicama.
Kršćani kićenjem bora na neki način odaju počast Bogu, a ovo se
nekada smatra i usvojenom poganskom tradicijom štovanja
zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija. Postoji nekoliko
teorija koje kažu zašto se taj običaj radi baš na Badnjak, a prva
je da je sve počelo u Njemačkoj u 16. stoljeću kod luterana i
onda se proširilo na cijeli svijet.
Druga legenda govori o propovjedniku iz Engleske koji je u 7.
stoljeću došao u Njemačku i smatrao da je najbolji način da
objasni jedinstvo Svetog trojstva tako da uzme jelu u obliku
trokuta koja bi simbolizirala to Trojstvo. To je bio običaj kada
bi se u to blagdansko vrijeme u crkvama igrale predstave o raju,
tijekom kojih bi se na stablo vješale jabuke kao simbol razlike
između dobra i zla, a jabuke potječu još iz priče o Adamu i
Evi.
U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća
pod njemačkim utjecajem. Domovi su se prije toga ukrašavali
zelenilom, plodovima i cvijećem na Badnjak. Stabla su se nakon
toga ukrašavala ukrasima od papira i, primjerice, pozlaćenim
orasima i lješnjacima. Nekad su se na drvca stavljale i svijeće
koje su još od doba Rimskog Carstva bile simbol božanstva i nade.
