Sve više bacanja hrane i porast potrošnje proteina životinjskog porijekla znači da će se utjecaj na okoliš naše poljoprivrede oteti kontroli
Ako se nastave sadašnji nezdravi trendovi prehrane više od četiri
milijarde ljudi moglo bi do 2050. imati prekomjernu tjelesnu
težinu od čega bi 1,5 milijarda patila od pretilosti,
pokazalo je novo istraživanje.
Upozoravajući na zdravstvenu krizu nezamislivih razmjera
stručnjaci iz Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih
promjena u Potsdamu kažu da bi potražnja za hranom mogla porasti
50 posto do sredine stoljeća i premašiti kapacitete Zemlje
za održivom prirodom.
Proizvodnja hrane već sada ‘usisa’ do tri četvrtine zaliha svježe
vode u svijetu i troši trećinu tla te je odgovorna za trećinu
emisije stakleničkih plinova.
Pružajući pregled promjena prehrambenih navika u svijetu od 1965.
do 2100. znanstvenici su koristili otvoreni model kako bi
predvidjeli kako će potražnja za hranom reagirati na rast
stanovništva, starenje, rastući indeks tjelesne mase, pad
tjelesne aktivnosti i povećano bacanje hrane.
Sve više bacanja hrane
Utvrdili su da će, uz nepromijenjeno ponašanje, više od 4
milijarde ljudi ili 45 posto stanovništva do 2050. imati
prekomjernu tjelesnu težinu.
Prema tom modelu 16 posto će biti pretilo u usporedbi sa
sadašnjih devet posto među 29 posto stanovništva s prekomjernom
tjelesnom težinom.
“Sve više bacanja hrane i porast potrošnje proteina životinjskog
porijekla znači da će se utjecaj na okoliš naše poljoprivrede
oteti kontroli”, kaže Benjamin Bodirsky, voditelj
istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature
Scientific Reports.
Bez obzira na to radi li se o stakleničkim plinovima, zagađenju
dušikom ili uništavanju šuma – dolazimo do granica našeg planeta
ili smo ih premašili”.
