Riječ je o nesposobnosti odraslih da se prisjete detalja ili cjelovitih događaja koji su im se dogodili prije četvrte godine života, a razloga je više
Iako se prema stručnjacima naše osobnosti oblikuju još u
najranijem djetinjstvu, malo ljudi ima ikakva sjećanja iz prvih
godina života. Naime kako odrastamo, zaboravljamo ljude, događaje
i mjesta s kojima smo se u djetinjstvu susretali, a razlog tome
je, piše portal Bright Side, fenomen zvan ‘dječja amnezija’.
Riječ je o nesposobnosti odraslih da se prisjete detalja ili
cjelovitih događaja koji su im se dogodili prije četvrte godine
života, a jedna od teorija kaže kako se dječja amnezija javlja
zbog nemogućnosti govora u prvim godinama života.
Naime kad ‘dohvatimo’ neku uspomenu, riječima ćemo ju u glavi
opisati i tako zapamtiti. No budući da malo dijete smisleno ne
priča negdje do druge godine života, nije u stanju ni stvoriti
pravo sjećanje. Osim ovog, neka istraživanja tvrde i da dio
razloga za amneziju leži u razvoju našeg mozga koji, dok je
zauzet s tvorbom novih stanica ne pohranjuje dugoročne uspomene
te još nema takozvano ‘epizodno pamćenje’. Zbog toga često imamo
općenite uspomene na rano djetinjstvo, npr. na park u koji smo
često išli, ali se nećemo sjećati mnogih detalja.
Naši roditelji također utječu na način na koji se prisjećamo
određenih događaja. Jedno istraživanje tako pokazuje da se djeca
različito sjećaju istog događaja nakon što su o njemu razgovarali
s roditeljima pa im treba pomagati da zadrže što više dobih
sjećanja i da ih pravilno sebi protumače.
