Dobro pamćenje sigurno puno pomaže u školi, primjerice kada je trebalo zapamtiti tablicu množenja. Također dobro pamćenje korisno je u poslovnim i društvenim kontaktima kada se bez problema sjetiš imena osoba s kojima se ne susrećeš često.
Nije ugodno zaboravljati imena ili neke događaje ili kad odeš u
trgovinu i kupiš sve osim onoga po što si zapravo i otišla. Ako
se često pitaš zašto zaboravljaš ili čak pomalo brineš, nemoj.
Naime, časopis Neuron Journal proveo je studiju prema kojoj je
zaboravljanje prirodni proces mozga koji te na kraju dana može
učiniti pametnijom.
Studija koju je provela skupina profesora sa Sveučilišta Toronto,
otkrila je da savršeno pamćenje ne mora imati nikakve veze s
inteligencijom. Do sada se dobro pamćenje povezivalo s
inteligencijom i osobe koje su imale imale veliki kapacitet
memorije smatrane su inteligentnima. Ali studije su pokazale da
je zaboravljanje pojedinosti sasvim normalno i da je pamćenje
cijele slike za mozak dugoročno bolje nego opterećivanje
detaljima. Mozak je puno “pametniji” nego što se smatra jer su u
hipotalamusu (dio mozga odgovoran za pamćenje) pohranjeni bitni
detalji koji nam omogućuju da donosimo inteligentne odluke tako
zaboravljamo ono nebitno, kako bismo zapamtili bitno.
To se može razumijeti na primjeru da je važnije zapamtiti nečije
lice, nego ime. Ako nam od neke osobe prijeti fizička opasnost
logično je da važnije sjećati se njegova lica, nego imena. Osim
što reducira informacije po redu važnosti, on stara sjećanja
zamjenjuje novim. Kad je mozak opterećen sjećanjima, veća je
vjerojatnost da će različite informacije dovesti do težeg
donošenja odluka.
Ali zbog razvoja tehnologije za nas postaje sve manje važno da
imamo širu sliku. Puno je korisnije da znamo kako pretražiti
Google ili kako namontirati glavu tuša korak po korak. U svakom
slučaju, sljedeći put kad nešto zaboraviš nemoj biti stroga prema
sebi i sjeti se da zaboravljajući mozak samo radi svoj posao.
