Mnogi tvrde da je najzdravija i najpristupačnija aktivnost, ali nije najbolji odabir za one koji dugo godina ili uopće nisu bili aktivni.
ZA
Rekreativno bavljenje sportom važno je za zdravlje, a trčanje
sigurno spada u najzdravije i najpristupačnije oblike rekreacije.
Većina ljudi koja voli trčanje kaže da je to najjednostavniji
način za održavanje tjelesne forme, ali i izbacivanje nagomilanog
stresa, a jeftinije je od mnogih drugih treninga.
Zdravstvene koristi od trčanja su brojne; pozitivno djeluje na
srčano-krvožilni sustav, dišni sustav, povećava se kapacitet
prijenosa kisika, što poboljšava ukupnu cirkulaciju, pomaže
regulaciju tlaka, kolesterola u krvi.
Trčanje poboljšava ukupnu kondiciju i općenito izdržljivost i
otpornost organizma te povećava gustoću kostiju, zbog čega je
odlična zaštita od osteoporoze i prijeloma kostiju u starijoj
dobi. Istraživanja su pokazala da svi koji redovito trče imaju
sedam posto manji rizik od nastanka osteoartritisa. Smatra se da
je to stoga što trkači rekreativci imaju zdravu tjelesnu težinu,
a nju je moguće sačuvati upravo i samo uz redovitu fizičku
aktivnost.
Nije samo dobro za tijelo
Osim za tijelo, trčanje je sjajno za um i duševno stanje
pojedinca. Potvrđene su mnoge kognitivne i mentalne dobrobiti
povezane s ovom aktivnosti. Istraživanje također sugerira da ova
aerobna tjelovježba može poboljšati memoriju, boriti se s
kognitivnim padom i smanjiti rizik od smrti od bilo kojeg
razloga. Poput ostalih oblika fizičkih aktivnosti, trčanje je
vrlo učinkovito u oslobađanju od stresa i napetosti, a pokazalo
se da može pomoći i u poboljšanju stanja kod blagih oblika
depresije i anksioznosti. Mnogi kažu da im je trčanje odlična
antistresna terapija, da je kao meditacija. Za vrijeme treninga
izlučuje se endorfin, poznat i kao “hormon sreće” pa se nakon
svakog treninga javlja osjećaj zadovoljstva.
Više energija, više ideja
Trči li se u prirodi, odnosno na čistom zraku, mozak prima i
povećanu količinu kisika, što je odlično za koncentraciju i
pamćenje. Trčanje je zahtjevna fizička aktivnost pa je u skladu s
time brz i učinkovit potrošač kalorija, što znači da se ovom
aktivnošću može postići i zavidna linija. Opće pravilo je da se
na svaki pretrčani kilometar potroši onoliko kalorija koliko
netko ima kilograma. Dakle, osoba od 60 kilograma trčanjem na pet
kilometara sagori oko 300 kalorija. No to pravilo nije striktno i
postoje odstupanja jer nema svatko isti bazalni metabolizam, a
potrošnja kalorija ovisi i o tempu i intenzitetu trčanja,
vanjskim faktorima i sl. Budući da se trčanjem vrlo brzo povećava
mišićna masa, to će pridonijeti ubrzanju metabolizma, a to znači
da će se i pri mirovanju trošiti više kalorija nego u razdoblju
dok osoba nije aktivna.
Naravno, za potpuni učinak važno je vježbanje kombinirati sa
zdravom prehranom – redovito trčanje i uravnotežena prehrana vrlo
će se brzo primijetiti na izgledu – već nakon nekoliko mjeseci
masno tkivo zamjenjuje se sa sve više mišića. Brojna istraživanja
pokazala su da su zdrave odrasle osobe koje svakodnevno trče
općenito sretnije i zadovoljnije od onih koje to ne čine. Uz to,
dokazano je i da joggeri imaju puno više energije te da su
kreativniji od osoba koje se ne bave trčanjem.
PROTIV
Svako pretjerivanje s fizičkom aktivnosti, pa tako i s trčanjem,
može u neku ruku narušiti zdravlje jer koliko god ova aktivnost
djelovala jednostavno i sama po sebi razumljiva, ipak ima neka
svoja pravila.
Ljudi koji počnu trčati samostalno najčešće rade grešku da krenu
previše i prebrzo. Nemaju dobar uvid u svoje trenutne sposobnosti
i osjećaj za tempo. Promatraju druge kako s lakoćom trče pa misle
da to može svatko.
No, vrlo brzo se razočaraju jer uvide da to nije tako lako i da
treba krenuti puno umjerenije, a oni koji pretjeraju najčešće se
ozlijede. Najčešće se radi o upalama mišića i tetiva, i to
uglavnom kod ljudi koji imaju nekih zdravstvenih problema kao što
su spuštena stopala, krivo držanje, ozljede sa skijanja, nogometa
ili nekih drugih sportskih aktivnosti. Ozljede i bolove može
izazvati i loša, neadekvatna sportska obuća.
Trajna oštećenja
Trkači mogu pretrpjeti ozljede prenaprezanja kao što su bolovi u
koljenima, ali dugotrajno trčanje može i trajno oštetiti koljena
jer ona pružaju podršku i stabilnost cijelom tijelu. Uslijed
višegodišnjeg pretjeranog napornog trčanja može doći i do pucanja
hrskavice i trajnih bolova. Neka istraživanja govore da se 50
posto trkača ozlijedi u jednoj godini. Na sreću, većina tih
ozljeda sanira se tijekom tri do četiri tjedna, a ponekad i za
nekoliko dana. U svakom slučaju, najvažnije je odmah poslušati
tijelo kad javlja da nešto nije u redu: ozlijedite li nogu,
nekoliko se dana odmarajte, na bolno mjesto stavljajte hladne
obloge i držite nogu na povišenom. Ako bol ili oteklina ipak ne
prolaze, posjetite liječnika. Nakon oporavka vratite se trčanju
polako jer vam je tijelo još uvijek osjetljivije. Dajte mu
priliku da se potpuno oporavi te ga polako privikavajte na
postupno povećanje opterećenja.
Kako pravilno trčati?
Kako bi se ozljede svele na minimum, treba trčati pravilno. Ruke
nemojte držati i pomicati ispred prsa, nego uz bokove. Pomičite
ih naprijed-natrag kako biste si zadali bolji ritam i olakšali
trčanje. Nemojte grčiti prsni koš, time onemogućavate pravilno
disanje. Pazite da pri svakom koraku tlo dotaknete prvo petama, a
tek onda prstima: tako nećete opteretiti metatarzalne kosti
(kosti u donjem dijelu nožnih prstiju) i izbjeći ćete bolove u
donjem dijelu noge i stopalu. Uz to, uz pravilno kretanje čovjek
se manje umara i može dulje trčati.
Treba znati i da trčanje nije najbolja odluka ljudima koji dugo
godina ili uopće nisu bili fizički aktivni. Za njih je puno
prihvatljiviji program hodanja, uz postupno povećanje brzine i
tempa, kilometraže, a zatim mogu polako krenuti s laganim
trčanjem. U protivnom su izloženi ozljedama. Drugi potencijalni
faktor rizika za ozljede uslijed trčanja je problem s leđima i
zglobovima, jer u tom slučaju riskiraju se još veći zdravstveni
problemi. S obzirom na to da je riječ o aktivnosti koja ubrzava
ritam srca, muškarci iznad 45 godina i žene iznad 55 godina
trebaju prije ovog intenzivnijeg tjelesnog napora svakako obaviti
liječnički pregled.