Znate li da je američki predsjednik George Washington među prvima u Americi uzgajao heljdu? Heljda je izvrsna zamjena za pšenicu i pšenične proizvode, a njezino je voćno sjeme tipično za Englesku. No i kod nas se u posljednje vrijeme popularizira, i to osobito u veganskoj i vegetarijanskoj prehrani, ponajprije zbog svojih supernutritivnih svojstava, ali i protukancerogenog djelovanja.
Heljda je izrazito bogata biljnim vlaknima te je izvrsna za
crijeva, osobito kod opstipacije, a ženama pomaže u izbacivanju
viška estrogena. Sadržava rutin, koji nas energizira te smanjuje
loš LDL, pa je izvrsna u tretmanu i prevenciji kardiovaskularnih
bolesti.
Osobito bi je u prehranu trebali uvesti oni koji lako dobiju
modrice te žene s popucalim kapilarama. Bogata je magnezijem,
koji opušta mišiće i pomaže u apsorpciji kalcija, a uza sve
navedeno, sadržava i esencijalne aminokiseline, što je čini
izvrsnim proteinskim odabirom. Zbog niskoga glikemijskog indeksa
(GI), osobito se preporučuje oboljelima od dijabetesa.
Heljdini proteini umanjuju aktivnost angiotenzin konvertirajućeg
enzima (ACE) te tako pomažu u snižavanju krvnoga tlaka. Heljda
sadržava visoke razine antioksidansa polifenola, osobito rutina,
koji poboljšava cirkulaciju te sprečava krvarenje uzrokovano
oslabljenim krvnim žilama.
Izvrstan je izbor i za jutarnji, i za dnevni, i za večernji
obrok. Od heljdina brašna možete praviti palačinke, možete se
njime koristiti da biste umak, juhu ili pak riblji paprikaš
učinili gušćim. Od heljdina se brašna prave i špageti, koje danas
možemo kupiti u većini supermarketa, a izvrsna su zamjena za
klasične, od pšeničnog brašna. Primjenu su našli i u
detoksikacijskim i bezglutenskim receptima, a vrlo su cijenjeni i
u azijskoj kuhinji.
