Za razvoj bolesti srca presudne su životne navike, a prestankom pušenja, konzumiranja alkohola, zdravom prehranom i većom tjelesnom aktivnošću pojavu tih bolesti moguće je smanjiti za 70 - 80 posto, istaknuli su stručnjaci u povodu Svjetskog dana srca, koji će ove subote biti obilježen u nizu hrvatskih gradova.
Lani su srčane bolesti u Hrvatskoj odnijele 23.504 života ili 44
posto od ukupnog broja umrlih i vodeći su uzrok smrtnosti, pa je
Svjetski dan srca prilika da stručnjaci pozovu građane na
usvajanje zdravih životnih navika koje mogu spriječiti pojavu tih
bolesti..
U Hrvatskoj se od bolesti srca umire ranije nego u razvijenim
zemljama
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade
“Hrvatska kuća srca” Davor Miličić navodi kako bolesti srca više
pogađaju žene (55 posto) nego muškarce, no žene zbog zaštite
generativnih hormona umiru prosječno deset godina kasnije od
muškaraca.
U Hrvatskoj je problem što se od bolesti srca više nego što bi
trebalo umire u mlađoj, odnosno srednjoj životnoj dobi. U
razvijenim zemljama, gdje se kardiovaskularna prevencija
podrazumijeva, umire se u poznoj životnoj dobi.
“Grozno je kad osoba u naponu snage umre od infarkta miokarda,
moždanog udara ili nečeg sličnog, a znamo da se to moglo
spriječiti. Katkad umiru i mlade osobe, najčešće zbog prirođene
bolesti srca ili imaju neku ekstremnu situaciju zbog koje srce
naglo popusti”, rekao je Miličić na konferenciji za novinare.
“Kod građana treba osvijestiti činjenicu da su te bolesti
sprječive u 70 – 80 posto slučajeva. Kada bismo na pravi način
sprečavali kardiovaskularne rizike i liječili ih, mogli bi
promijeniti sliku bolesti cjelokupne populacije”, kaže Miličić.
Za očuvanje zdravlja srca ljudi ne bi smjeli pušiti, trebali bi
se više kretati i zdravo hraniti, te održavati idealnu tjelesnu
težinu, kao i na vrijeme otkriti i liječiti povišeni krvni tlak i
šećernu bolest.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav
Capak ističe da je cilj Svjetskog dana srca podizanje svijesti
građana da su kardiovaskularne bolesti preventabilne i da se s
malim korekcijama životnog stila može puno postići.
U Hrvatskoj je od 2000. do 2016. zabilježen značajan pad
smrtnosti, što je dobro, ali rizični faktori su i dalje prilično
česti – to su nepravilna prehrana, debljina, pušenje, pretjerano
uzimanje alkohola i tjelesna neaktivnost.
Zabrinjavajući podaci o pušenju i tjelesnoj neaktivnosti
“Podaci HZJZ-a pokazuju da više od 30 posto hrvatskog
stanovništva puši, tu smo u odnosu na druge europske zemlje
prilično loši. Također, tjelesna neaktivnost je široko prisutna,
iako se kod djece i mladih aktivnost relativno poboljšava. No,
kod njih je prisutan i rastući trend sjedilačkog načina ponašanja
pred televizorom, kompjutorom, smartfonima. Zato moramo
upozoravati javnost da nam se ne bi pogoršavala situacija s
posljedicama tih loših životnih stilova”, rekao je Capak.
Pozvao je građane da se odazovu na događaje koje županijski
zavodi za javno zdravstvo organiziraju u mnogih gradovima u
subotu, jer će tu moći dobiti više informacija o bolestima srca
od liječnika ili nutricionista, te će moći izmjeriti tlak, šećer
u krvi i druge rizične faktore.
U Zagrebu će se javnozdravstvena akcija održati u subotu na Trgu
bana Jelačića od 10 do 14 sati u organizaciji Zaklade “Hrvatska
kuća srca”, zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo te u suradnji
s Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom
kardioloških medicinskih sestara.
