Prijatelje biramo, a obitelj dobivamo, to će vam svatko reći, no nerijetko se s prijateljima osjećamo čak i ugodnije i opuštenije nego s nekim članovima obitelji. Ova zanimljiva pojava sada je prilično dobro objašnjena, a odgovornost je prebačena na - genetiku.
Naime, istraživanje grupe znanstvenika s triju sveučilišta,
Stanford, Duke i Wisconsin provedeno na 5500 američkih
adolescenata pokazalo je da su prijatelji koje odaberemo
genetski sličniji od stranaca,
što znači da stvaran
test snažnog prijateljstva vjerojatno leži u
genetici.
Nakon provedenih genetskih usporedbi između dvoje prijatelja
znanstvenici su otkrili niz genetskih sličnosti, puno više nego
među parovima koji se nisu međusobno poznavali.
Ustanovili su i da prijatelji dijele prosječno dvije trećine
genetskih sličnosti kao bračni parovi, a razlog tomu
može biti privlačnost prema onima s kojima dijelimo
zajedničke karakteristike, poput izgleda, stupnja obrazovanja,
porijekla ili iskustava. Ovaj proces znanstvenici nazivaju
društvenom homofilijom.
Njihovo drugo objašnjenje je da ljudi sklapaju prijateljstva
unutar istih društvenih sredina, primjerice iste škole ili posla.
Taj fenomen nazivaju društvenim strukturiranjem.
Društena homofilija i društveno strukturiranje međusobno se nužno
ne isključuju.
Glavni autor studije, profesor sa Stanforda Benjamin
Domingue smatra da zapravo nesvjesno biramo one koji su nam
slični pod utjecajem spomenutih struktura i društava.
Metro portal
