Hobotnice, uobičajeno nepovjerljiva i nedruštvena morska bića, uz malu dozu ecstasyja postaju prijateljski nastrojene i željne dodirivanja, kažu znanstvenici koji smatraju da bi istraživanje njihova ponašanja omogućilo uvid u evolucijski razvoj društvenih odnosa.
Time što su pokazali da hobotnica postaje prijateljski
raspoložena nakon određene doze metilenedioksimetamfetina (MDMA,
ecstasy ili Molly) znanstvenici vjeruju da su pokazali vezu
između društvenog ponašanja ljudi i vrste od koje su se
evolucijski odvojili prije više od 500 milijuna godina, prenosi
britanski Guardian.
Gul Dolen, neuroznanstvenik s medicinskog fakulteta Johns Hopkins
i voditelj istraživanja kaže kako je MDMA odlično sredstvo za
istraživanje toga može li hobotnica promijeniti društveno
ponašanje.
Otkriće sugerira da je tvar u mozgu – serotonin, koji preplavi
mozak nakon doze ecstasyja, mogao potaknuti društveno ponašanje
vrlo rano u evolucijskoj povijesti.
Hobotnice su notorno pametne i mogu naučiti kretati se
labirintima i otvoriti staklenke kako bi došle do hrane. U
normalnim okolnostima vrlo su nedruštvene i pokazuju toliku
agresiju jedna prema drugoj da čak mogu pojesti drugu hobotnicu.
“Čak i u sezoni parenja mužjak će samo ostaviti svoju
spermu i pobjeći, jer ako se bude zadržao ženka ga može napasti”,
kaže Dolen.
Prema radu objavljenom u časopisu Current Biology znanstvenici su
proučavali ponašanje hobotnica u akvariju koji je bio povezan s
još tri komore – jednom praznom, jednom s plastičnom figurom i
jednom sa živom hobotnicom u kavezu.
Četiri hobotnice su dobile dozu ecstasyja i utvrđeno je da su pod
djelovanjem droge provele više vremena u komori sa zatočenom
hobotnicom nego kad nisu bile na drogi.
I njihove interkacije bile su pod djelovanjem droge bitno
drukčije. Bez droge kavezu su se približavale oprezno s jednim
ispruženim krakom, a pod djelovanjem droge opušteno i
prijateljski grleći kavez na način da su izlagale dijelove tijela
koje obično ne izlažu drugoj hobotnici, kaže Dolen.
Čini se da postoji sličnost s euforijom koju kod čovjeka izaziva
droga – neke su bile zaigrane, izvodile akrobacije u vodi ili
grlile uređaj za stvaranje mjehurića, kaže Dolen, a druge su
ispružile svih osam krakova i lebdjele izvodeći balet u vodi.
Rezultati su iznenađujući zbog razlike između mozga čovjeka i
hobotnice čiji mozak okružuje usni otvor i većina neurona, za
koje se čini da fukcioniraju poluautonomno, širi se kroz krakove.
Do sada većina istraživanja koja tragaju za biološkom podlogom
društvenog ponašanja usmjerila su se na sofisticirane moždane
sklopove. Novo istraživanje sugerira da važniju ulogu možda imaju
osnovni kemijski procesi u mozgu a posebno serotonin.
Profesor David Nutt, neurofarmakolog s Imperial College London
kaže kako to otkriće predstavlja dodatni dokaz da emocije i
empatija postoje u većem broju vrsta i da nisu specifične samo za
čovjeka.
“To dokazuje da to nije samo neka posebna ljudska karakteristika,
nije čak ni karakteristika samo sisavaca nego karakteristika
mozga”, kaže on. “Također pokazuje da serotonin igra vrlo važnu
ulogu u posredovanju društvenih odnosa u mnogim vrstama”.
