Sreća, tuga, zavist, zadovoljstvo, ljubav, strah, ljubomora, nada... Sve su to osjećaji koje smo barem jednom i sami doživjeli, a jednako ih tako možemo opaziti i kod drugih. No jeste li se ikada zapitali što se događa u našem tijelu prilikom stvaranja određenog osjećaja? Koji su organi aktivni prilikom jedne, a koji prilikom druge emocije?
Upravo su na ta pitanja dali odgovor rezultati najnovijeg
istraživanja finskih znanstvenika. Lauri Nummenmaa, Riitta
Hari, Jari K. Hietanen i Enrico Glerean objavili su svoj rad pod
nazivom “Karta subjektivnih osjećaja” i došli do
zanimljivih zaključaka.
Istraživanje su proveli na 1026 ispitanika koji su
ispunjavali upitnik podijeljen u tri dijela. U prvom su dijelu
svakom od stotinu navedenih osjećaja morali odrediti jačinu u
smislu promjena u tijelu koje su iskusili. Drugi je dio
podrazumijevao subjektivnu identifikaciju sličnih osjećaja, dok
je treći, ujedno i najvažniji, bio usmjeren na njihov pokušaj
lociranja određenog osjećaja u našem tijelu.
Nakon što su prikupili sve ispunjene upitnike, znanstvenici
su istražili neuralne sličnosti među osjećajima koje su
ispitanici grupirali i istaknuli ih kao slične. To je rezultiralo
podjelom na pet skupina osjećaja prisutnih kod ljudi.
Prvu čine pozitivne emocije poput sreće, ljubavi,
ponosa i empatije, negativne uključuju ljutnju, strah, sram
i usamljenost; razmišljanje, sanjarenje i sjećanje uvrstili su
u kognitivne procese; bol, stalno nakašljavanje i
svrbež svrstali su pod somatska stanja i bolesti, dok
su glad i žeđ okarakterizirali kao homeostatička stanja.
Takva im je podjela omogućila da točno lociraju gdje se u tijelu
događa promjena prilikom doživljavanja bilo kojeg od navedenih
osjećaja.
Uz pomoć prikaza temperature tijela čovjeka prilikom određenog
osjećaja došli su do zaključka kako se, primjerice, osjećaji
poput opuštenosti, ljubavi ili depresije prisutni u cijelom
tijelu, dok se ljutnja, sram i anksioznost
manifestiraju u području čitavog trupa i glave.
S druge strane, određena somatska stanja poput bolova vezana su
uz onaj dio tijela koji nas i boli u danom trenutku, a slično je
i s kognitivnim procesima poput sanjarenja i razmišljanja tijekom
kojih je aktivan samo predio glave.
Kao stanovnicima Finske, jedne od najsretnijih zemalja na
svijetu, spomenutim je znanstvenicima bilo važno
ovim istraživanjem saznati što razlikuje sretne ljude
od onih manje sretnih, kao i to utječu li osjećaji zaista na naše
cjelokupno zdravlje.
Svojim su radom dokazali da je između osjećaja i promjena u
tijelu doista neraskidiva veza, ali nam i omogućili da, sada kad
smo upoznati s tim podacima, lakše kontroliramo svoje osjećaje i
tako utječemo na zdravlje čitavog organizma.
