Ugljikohidrati su u zadnjih par godina postali najveći neprijatelji organizma, no izgleda da je i to bilo samo stvaranje novog mita koji nema nikakve veze s istinom.
Naime, istraživanje je pokazalo da ljudi u srednjim
godinama koji polovinu dnevno potrebnih kalorija u organizam
unose iz ugljikohidrata žive nekoliko godina dulje od
skupine koja prehranu temelji na mesu i što manjoj količini
ugljikohidrata.
U zadnje su vrijeme u Europi i sjevernoj Americi vrlo
popularne low carb dijete koje se temelje na
smanjenom unosu ugljikohidrata, poput Atkinsonove ili Paleo
dijete, i povećanom unosu masti, jer jamče gubitak
kilograma i smanjuju opasnost od razvoja nekih bolesti.
Ljudsko tijelo bez sumnje treba ugljikohidrate jer su glavni
izvor energije za tijelo i izvrstan izvor
vlakana te sprečavaju razvoj brojnih bolesti. Usto je za
normalno funkcioniranje organizma najvažniji balans, što
znači da u prehrani trebaju biti zastupljene sve grupe namirnica.
Treba podsjetiti da nisu svi ugljikohidrati
isti
Zapravo, jednostavni ugljikohidrati iz rafiniranih i
procesuiranih namirnica rezultiraju pretilošću, dijabetesom,
srčanim problema, pa čak i razvojem karcinoma. No ako
se ugljikohidrati konzumiraju iz pravih izvora, primjerice
smeđe riže ili kruha od cjelovitih žitarica, i oni
postaju dio balansiranog i niskokaloričnog načina
prehrane.
Oko 15.400 Amerikanaca koji su sudjelovali u istraživanju
ispunilo je upitnik o prehrambenim navikama, o vrsti namirnica i
veličini porcija iz čega su znanstvenici procijenili koliko su u
organizam unosili kalorija iz ugljikohidrata, masti i
proteina. No američka studija čiji su podaci prikupljani
više od 25 godina upućuje na to da je puno
zdravija umjerena konzumacija ugljikohidrata ili
zamjena masti i proteina iz mesa biljnima.
Ustanovili su da su osobe koje su oko 50 do 55 posto
energije u organizam unosile iz ugljikohidrata imale nešto bolje
izglede za dulji život od onih kod kojih su te vrijednosti bile
niske.
Američki znanstvenici su procijenili da bi nakon pedesete
godine života osobe koje u organizam unose umjerenu količinu
ugljikohidrata (oko 40 posto) iz zdravih izvora mogle prosječno
proživjeti još 33 godine.
Tvrde da i unos u organizam visokog udjela ugljikohidrata, a
to znači oko 70 posto, iz tjestenine, riže, kolača, šećernih
pića, smanjuje životni vijek, no puno manje u odnosu na prehranu
u kojoj dominira meso.
“Prehrana s manjim udjelom ugljikohidrata koji se
zamjenjuju bjelančevinama ili mastima postala je vrlo
popularna i proširena u zadnje vrijeme”, kazala je voditeljica
studije Sara Seidelman. “No rezultati naše studije upućuju na to
da se prehrana bazirana na mesu s malim
udjelom ugljikohidrata povezuje s kraćim životnim vijekom i
do četiri godine”, kazala je znanstvenica.
Zamjena mesa avokadom, orašastim voćem i
grahoricama
“Zamjenom mesa u prehrani mastima iz biljaka, poput
primjerice avokada i orašastog voća, i proteina, poput soje
i grahorica, smanjuje rizik od preuranjene smrti”, ustanovili su
Seidelman i kolege.
Autori studije vjeruju da je česta posljedica
zapadnjačkih dijeta koje ograničavaju unos
ugljikohidrata, smanjen unos povrća, voća i žitarica te
da se više konzumiraju životinjske bjelančevine i
masti, najčešće povezivane s raznim upalama i starenjem
organizma.
Prof. Nita Forouhi, epidemiologinja sa sveučilišta u Cambridgeu,
koja nije sudjelovala u studiji smatra kako je “važna poruka
ove studije da nije dovoljno fokusirati se samo na nutrijente,
već na to jesu li oni životinjskoga ili biljnog
porijekla”. Priznaje da se u
pogledu optimalnog balansa hrane zdrave za
dugovječnost još uvijek lome koplja.
