Više od četvrtine svjetske populacije ili oko 1,4 milijarde odraslih osoba nedovoljno vježba, zbog čega su podložni povećanoj opasnosti od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, demencije i karcinoma, rezultati su studije koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Godine 2016. globalno se svaka treća žena i svaki četvrti
muškarac nisu držali preporučenih smjernica o fizičkoj aktivnosti
kako bi održali zdrav duh u zdravu tijelu, a to je najmanje
150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne vježbe tjedno.
Od 2001. nije zabilježeno poboljšanje fizičke aktivnosti na
globalnoj razini, pokazala je studija koju su proveli istraživači
WHO-a. Rezultati su objavljeni u utorak u stručnome časopisu “The
Lancet Global Health”.
Po prikupljenim podacima najniža razina vježbe tijekom 2016.
zabilježena je u Kuvajtu, u Američkoj Samoi, Saudijskoj Arabiji i
u Iraku, gdje više od polovine odraslih osoba nije fizički
dovoljno aktivno da bi na taj način zaštitilo svoje
zdravlje.
“Za razliku od ostalih velikih globalnih zdravstvenih rizika,
podaci o nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti u prosjeku se u
svijetu ne mijenjaju nabolje. Globalno se više od četvrtine
odraslih osoba ne pridržava preporučenih smjernica kada su
fizička aktivnost i tjelovježba posrijedi”, kaže suautorica
istraživanja Regina Guthold iz WHO-a.
Rezultati što ih je iznijela organizacija upućuju na to da
je nedostatna fizička aktivnost jedan od vodećih faktora rizika
za preuranjenu smrt diljem svijeta. Povećava opasnost
od kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih
oboljenja, raka i dijabetesa.
Pojačanom fizičkom aktivnošću se jednostavno i relativno brzo
vide dobre strane vježbanja: primjerice, poboljšanje
kardiorespiratornih sposobnosti, mišićne snage i izdržljivosti,
poboljšanje zdravlja kostiju, uravnotežena težina
te smanjena opasnost od povećanog krvnog tlaka,
srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, razvoja depresije i
više tipova karcinoma, podaci su WHO-a.
Smanjena ili nikakva fizička aktivnost više je nego dvostruko
prisutna u zemljama s višim prihodom u odnosu na siromašnije
države. Od 2001. do 2016. u bogatim je zemljama povećana za samo
5 posto.
U industrijski razvijenijim i bogatijim državama, smatraju
istraživači, sve je više sjedilačkih poslova, ali i sjedilačkih
načina rekreacije i prijevoza, objašnjavaju podatak o
većem broju fizički neaktivnih.
WHO poziva vlade da povedu računa o ovim podacima te da omoguće
odgovarajuću infrastrukturu koja će promovirati hodanje, šetnju
ili vožnju biciklom kada je prijevoz posrijedi te aktivno
bavljenje sportom i rekreacijom.
