Nevjeru obično povezujemo s karakterom osobe koja to radi, kunući se da nama tako nešto ne bi ni u ludilu palo na pamet, ali izgleda da to nije slučaj, barem tako tvrdi Kenneth Rosenberg, znanstvenik koji se bavi ovisnostima
Naime, prema njegovoj teoriji nevjeru je moguće znanstveno
objasniti. “Napravljeni smo za bliskost, ali također za lutanje”,
objasnio je Rosenberg naše dvostruke ideale. U svojem je
znanstvenom radu objasnio da su tri polazne točke za nevjeru
kultura u kojoj živimo, biologija i psihologija. Dok biologija
igra ogromnu ulogu, ne možemo sve pripisati njoj.
Kako znanstvenik kaže: “Ne možemo reći da nas je testosteron
natjerao na prevaru, ali doista, osobe s viškom testosterona
imaju veću sklonost da nekoga prevare.”
Psihologija nas uči da, ako imamo karakteristike narcisoidnosti,
manjka empatije i impulzivnosti bit ćemo skloniji nevjeri.
Što se tiče spolnih razlika – pet posto više muškaraca vara, a
obrazovane žene imaju veću tendenciju da prevare partnere. Jedno
od najšokantniji Rosebergovih otkrića je da 90 posto ljudi nikada
ne saznaju da su ih partneri prevarili.
Kao dodatak znanstvenoj podlozi profesor je dodao rezultate
istraživanja u kojem su ljudi mirisali majice suprotnih spolova,
a kao najprivlačniji miris odabrali su one majice koje pripadaju
osobama s različitim kompleksom histokompatibilnosti.
To dokazuje da se vjenčamo za ljude iz ‘našeg plemena’ sa sličnim
kompleksom, ali žudimo za onim iz ‘drugog plemena.’
